Je li kalendarski sustav i dalje dobar orijentir za ono što se stvarno događa u prirodi?

Makarska i okolica svjedočili su neuobičajenoj vremenskoj pojavi – snijegu usred proljeća. Prema izvješćima, 6. travnja 2025. godine, u prigradskom naselju Veliko Brdo iznad Makarske oko podneva počeo je padati gusti snijeg nošen jakim vjetrom.

Iako su ovakve pojave izuzetno rijetke, nisu bez presedana. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), snijeg u travnju u Dalmaciji zabilježen je nekoliko puta u posljednjih nekoliko desetljeća. Primjerice, u Splitu je snijeg u travnju padao četvrti put u 70 godina mjerenja, posljednji put 1992. godine.

Meteorolog Ivan Šolić za Slobodnu Dalmaciju istaknuo je da je hladna fronta koja je zahvatila Hrvatsku dovela do naglog pada temperatura u cijeloj zemlji, pri čemu su najhladniji predjeli bili u Dalmatinskoj zagori, gdje se temperatura približila nuli, što je rezultiralo snježnim oborinama.

Klimatolozi upozoravaju da ovakve neuobičajene vremenske pojave mogu biti indikatori globalnih klimatskih promjena. Ekstremne vremenske prilike, poput snijega u proljeće na obali, mogu postati učestalije uslijed poremećaja u klimatskim obrascima.

Stanovnici Makarske i okolice ostali su iznenađeni ovim vremenskim obratom, no situacija se brzo normalizirala s porastom temperatura tijekom dana.

Poljoprivrednici se zasigurno pitaju – vrijede li ‘normalne’ vremenske granice kao i prije?

Jer vrijeme koje svakodnevno osjećamo – godišnja doba, ritam prirode, poljoprivreda, migracije ptica – sve to se polako mijenja. Zima više ne počinje kad je kalendarski 21. prosinca, proljeće više ne znači isto što je značilo prije 50 godina. Zato je potpuno legitimno postaviti pitanje: je li kalendarski sustav i dalje dobar orijentir za ono što se stvarno događa u prirodi?

Poznato je da mnogi znanstvenici to već razmatraju. Postoje prijedlozi da se u znanstvenim i ekološkim analizama više koristi fenološki kalendar – onaj koji se temelji na prirodnim pojavama, a ne na datumima. Sve se više govori o tome da je “klima koju pamtimo” – prošlost. Svijet se mijenja brže nego što to naš kalendar može popratiti.