I neretvanski ugostitelji i turistički radnici osjećaju posljedice zdravstvene krize

Svake godine u proljeće na cestama u dolini Neretve gledali smo sve veći broj autobusa s turistima koji su dolazili ili na jednodnevne izlete ili su bili u tranzitu, vlasnici lađa i naši ugostitelji pripremali su se za prihvat gostiju i vožnju lađama sve do kasne jeseni, a česti posjetitelji naših muzeja i močvara bili su i učenici iz cijele Hrvatske.

Nažalost, prošle godine znamo što se dogodilo, a to što se dogodilo umanjilo je interes gostiju i mogućnosti dolazaka, što se opet odrazilo na domaće ugostitelje, agencije , iznajmljivače i druge subjekte u turističkom lancu.

Ni ove godine nema svadbenih svečanosti, nema izleta učenika, ali ni umirovljenika, nema domaćih ni stranih gostiju. Turistički djelatnici i ugostitelji trude se „preživjeti“ veliku zdravstvenu i gospodarsku krizu iako su prihodi uvelike smanjeni, a epidemiološke mjere moraju se poštivati.

Osim toga ne zna se točno hoće li se održati i kada će se održati prve pričesti i krizme.

I iz drugih hrvatskih regija stižu informacije o teškoćama turističko-ugostiteljskog sektora, ali stižu i razne informacije as potencijalno emitivnih turističkih tržišta.

Za bilo kakvu ocjenu ili prognoze o ovogodišnjoj turističkoj sezoni ovise prije svega i nakon svega o epidemiološkoj situaciji u našoj zemlji, a posebice zbog činjenice da smo prema europskim standardima većinom u „crvenoj zoni“.

Bez značajnog smanjenja broja oboljelih nema svrhe govoriti o turističkoj sezoni i rezultatima, a tako će biti sve dok se stanje ne promijeni.

Stoga je procijepljenost stanovništva i turističkih djelatnika  od iznimne važnosti za bilo kakve turističke ocjene i prognoze za ovu godinu.

Ukoliko se do početka lipnja procijepi 70 tisuća radnika u turizmu  te oko 40 tisuća iznajmljivača , situacija bi se mogla okrenuti u našu korist jer bi tako došli do „zelene“ zone na epidemiološkoj karti Europe.

S obzirom na bitno smanjenje turističkih prihoda brojne županijske turističke zajednice uputile su zahtjeve da se umanje razne pristojbe koje iznajmljivači i drugi u lancu moraju plaćati.

Iz ministarstva turizma dolaze izjave kako će se za obiteljske iznajmljivače prepoloviti paušal turističke pristojbe  i turistička članarina, i to za 50 posto. Međutim, ostaje problem poreznog paušala od 350 do 1500 kuna po krevetu, a on je u nadležnosti Ministarstva financija .  Naime , iako od noćenja i gostiju nema ni traga ni glasa,  iznajmljivači su do kraja ožujka morali platiti prvu ratu poreznog paušala. Prošle godine ta je prva rata bila otpisana i nije se morala platiti.