Ostanimo u kontaktu
GALA HOME 1200px

OPĆI USPJEH OSNOVACA, ILI NOVI MODEL?

Hoće li se i kada ukinuti opći uspjeh učenika osnovnih škola kao glavni uvjet za upis u srednje škole ?

Objavljeno prije

Da bi se učenici osmih razreda upisali u srednju školu uvjeti su opći uspjeh u višim razredima (5.-8.) uz maksimalnih 20 bodova, zatim idu zaključne ocjene u 7.i 8. razredu iza matematike, hrvatskog jezika i prvog stranog jezika s maksimalnih 30 bodova, potom zaključne ocjene u 7. i 8. razredu iz tri relevantna predmeta za pojedine srednje škole, a postoje i drugi popisi predmeta za određene škole.

Učenik može imati maksimalno 80 bodova, s naznakom da ih može imati uz osvojena tri prva mjesta u natjecanju u znanju (3,2,1 bod) ili u sportskim natjecanjima školskih sportskih društava, a Pravilnik koji o svemu tome govori star je 10 godina.

Osnovno je pitanje može li učenik iz svih nastavnih predmeta biti odličan sve četiri školske godine ?

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Uvaženi prof. Vinko Bajrović, nekadašnji prosvjetni savjetnik , poznat i po radu u splitskoj košarci, ističe da nema logike jednako vrednovati ocjene  iz matematike sa 140 sati godišnje, i nastavnih predmeta sa satnicom od 70 sati godišnje.

On i dr.sc. Boris Jokić zalažu se za ukidanje općeg uspjeha i stavljanje u prvi plan predmeta koji su važni za upis u određenu srednju školu. Oni smatraju da bi učeničko znanje trebao vrednovati i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kako bi se izbjegla pojava nerealnih ocjena, čime bi se ujedno smanjio postotak ( i broj) učenika s općim uspjehom 5.0 .

Prema podacima, više je učenika s 5.0 bilo minule školske godine nego godinu prije COVID-a 19, iako je ukupan broj učenika u osnovnim školama u zadnje tri godine za 4821 učenika ili 193 razredna odjela.

Jasno je da određeni broj učenika tijekom pandemije i svih mjera za sprječavanje njezina širenja, nije ostvario dio programskih sadržaja , kao ni sadržaja vezanih za učenike s teškoćama, niti sadržaja u svezi dodatne nastave.

Desetljećima se u Hrvatskoj govori, planira, smišlja i trasira nova odgojno-obrazovna paradigma. Stariji, pa i mlađi prosvjetni radnici dobro znaju koliko su puta morali sudjelovati na seminarima radi provedbe određenih zahvata u strukturiranju i modeliranju nastavnih programa, didaktičkih sekvenci, u rasterećenju učenika, lakšim školskim torbama i sličnim stvarima.

Niti jedan reformski zahvat nije doživio konačnu evaluaciju niti je ugrađen u hrvatski školski sustav.

Godinama se govorilo o uspostavi  devetogodišnjeg obvezatnog odgoja i obrazovanja , a danas smo jedina zemlja u EU koja ima osmogodišnje obvezno obrazovanje, koje je u drugim državama od 9 do 13 godina.

Posebno je zanimljivo uvođenje nastave u jednoj smjeni, ali za taj projekt valja osigurati nove školske objekte (učionice, dnevni boravak, kuhinje, sportske dvorane i slično).

U Metkoviću smo godinama razgovarali, planirali, i sanjali razlaz s radom u dvije smjene, i prijelaz na rad u jednoj smjeni. Održano je nekoliko sastanaka na visokim razinama, ali ništa nije napravljeno. Uostalom, u međuvremenu se sve više smanjuje broj polaznika u osnovnim školama  i broj učenika drastično opada.

Inače, uzalud su svi mogući kurikulumi, video-nadzori, smanjenje broja učenika u razrednim odjelima, evaluacija postignuća učenika i nastavnika i druge mjere, ako broj učenika ne raste.

U smislu odgoja i poučavanja, prosvjetnim radnicima svi u ovoj zemlji mogli bi makar čestitati, onako verbalno ili na društvenim mrežama. Zašto ?

Pa zato što se za male plaće istinski trude da što kvalitetnije prenesu znanje na mlade generacije, zato što ostvaruju iznimne rezultate u natjecanjima u znanju učenika, i u sportu, stoga što svoju možda i bolesnu djecu ostavljaju roditeljima na čuvanje, a odlaze odraditi svoju normu, zato što sudjeluju u brojnim projektima gdje osvajaju priznanja za svoju školu i grad(ove) prije svega ,i za niz drugih aktivnosti i životnih napora. Uostalom, ne može i ne smije najobrazovanija stručna populacija imati plaće u okvirima nekakvog državnog prosjeka. A, kakve su im plaće, najbolje će znati odlaskom u mirovinu.

PRODULJENJE POPISA 2021.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU PRODULJUJE PROVEDBU TERENSKOG POPISIVANJA

Objavljeno prije

U skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.), Državni zavod za statistiku odlučio je produljiti provedbu druge faze Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, odnosno terenskog popisivanja do 29. listopada 2021. Odluka o produljenju provedbe Popisa 2021. donesena je zbog procjene da do 17. listopada 2021. neće biti popisane sve popisne jedinice definirane spomenutim Zakonom.

Zbog specifičnih okolnosti u kojima se provodi Popis 2021., produljenje provedbe terenskog popisivanja omogućit će popisivačima koji su na terenu da obave popisivanje svih popisnih jedinica koje nisu samostalno popisane, osobnim intervjuom sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja te izvrše kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa 2021. Stoga građani ne trebaju brinuti da popisivači neće obići njihova kućanstva.

Državni zavod za statistiku objavit će prve rezultate Popisa 2021. 60 dana od završetka popisivanja na terenu, a konačne rezultate u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Zagreb, 14. listopada 2021.

ODLUKA

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija S21 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije