Blagdan Gospe Karmelske odobrio je papa Benedikt XIII. 1726.

Foto: kulanorinska.hr

Lik Ilije Proroka i brdo Karmel bili su izazov i prvim kršćanima koji su od samih početaka nazočni  u mjestima oko Karmela, a oko 500. g. i na njegovu vrhuncu. Početkom 13. st. na tom je mjestu živjelo pustinjačkim životom nekoliko križara po uputama jeruzalemskog patrijarhe sv. Alberta. Prema predaji, sv. Šimun Stock (+1265. u Bordeau) je imao viđenje Majke Božje koja mu je preporučila da nosi škapular kao trajan znak prisutnosti Božje i odanosti Kristu Isusu i da će po tome biti sačuvan od nagle i nepripravne smrti. Članovi karmelićanskog reda sami sebe nazivaju braćom i sestrama naše Gospe od gore Karmela i kao osobitu karizmu gaje povezanost kontemplativne molitve i akcije. Blagdan Gospe Karmelske odobrio je papa Benedikt XIII. 1726. g. a u najnovijem općem kalendaru ima stupanj neobavezna spomendana.

Svim vjernicima koji danas u Kuli Norinakoj, Krvavcu, Matijevićima, Momićima i Podrujnici slave svoju zaštinicu čestitamo Dan njihove Župe.