U organizaciji Gradske knjižnice Metković, metkovske podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, sinoć je u prostorijama knjižnice predstavljen deveti broj Hrvatskog neretvanskog zbornika.

Zbornik je godišnje glasilo Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, izlazi od 2009., a u posljenjem broju na 334 stranice nalazi se 49 tekstova koje je napisalo 37 autora.

Ovo je prvo javno predstavljanje zbornika te su o njemu sinoć govorili urednik zbornika dr.sc. Domagoj Vidović i dugogodišnji suradnik zbornika Ivica Puljan koji je predstavio autore i teme:

– Ovo je zbornik vrlo šarolikih tekstova, od znanstvenih pa do eseja, sjećanja na djetinjstvo, prilike u dolini Neretve… Istaknuo bih da, kad govorimo o Neretvi, ne pravimo granicu kraj Gabele i Doljana. Obuhvaćen je cijeli donjoneretvanski kraj, uključujući i čapljinski dio i hercegovačko zaleđe te su tako i autori zastupljeni u samom zborniku, što je jedna velika vrijednost – kazao je Puljan.

Dr. sc. Domagoj Vidović, hrvatski jezikoslovac i onomastičar, zbornik uređuje od prvog broja te je kazao da su u njemu teme, iako raznovrsne, uglavnom povijesne jer Neretvani malo znaju o sebi i svojoj povijesti:

– Teme su uglavnom povijesne zbog toga što do sad nije postojalo jedno glasilo koje bi okupljalo takve tekstove, pa mi, zapravo, o Neretvi ne znamo previše, a kao dokaz tome dovoljno je vidjeti kako se naziva ovaj kraj. On se naziva Neretvom, donjoneretvanskim krajem, donjom Neretvom, Neretvanskom krajinom, Poneretaljem, Poneretljem i tako dalje… Ako ne znamo ni kako se zovemo, kako bismo onda mogli znati išta više. Sami Neretvani danas ovaj kraj najčešće zovu samo Neretva, a zapravo bi najpravilnije bilo Neretvanska krajina jer ona je, zapravo, nasljednica Neretvanske kneževine – rekao je Vidović.

Kazao je i da je cilj Neretvanskog zbornika da se što više objavljuje o Neretvi te da nisu tematski ograničeni. Kao jednu od zanimljivijih tema u zborniku istaknuo je nedavno otkriće u kojem se ispostavilo da su Neretvani bili u pratnji kraljice Katarine Kosače:

– U ovome broju bih posebno izdvojio jedan tekst koji se tiče Zavoda svetog Jeronima u kojemu se, evo, nalazi grob Neretvana koji su bili u pratnji Katarine Kosače, posljednje bosanske kraljice. Eto, pored toliko naših svećenika i hodočasnika, jedna mlada autorica, Petra Talajić, uspjela je pronaći grob jednog Neretvanina koji prije nje nitko nije uočio – kazao je Vidović.

Zbornik se nakon predstavljanja moglo kupiti za 100 kuna, a ravnateljica Gradske knjižnice Metković, Vesna Vidović, rekla je da će zbornik, kao i ostali njegovi brojevi, naći svoje mjesto na policama knjižnice te da su svi brojevi Hrvatskog neretvanskog zbornika vrlo traženi.

Na predstavljanju su, za školske uspjehe na području hrvatskog jezika nagrađene učenice Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića, Anamarija Dominiković i Gabrijela Bojčić te profesorice hrvatskog iz njihove škole Ivana Vatović i Slavica Ilić, a iz Osnovne škole Stjepana Radića nagrađen je učenik Domeniko Vojnović. Institut je nedavno nagradio i učenike Gimnazije Metković koji su ostvarili uspjehe na području hrvatskog jezika, Ivanu Salacan, Lanu Bunozu i Helenu Šiljeg.

Svi brojevi Hrvatskog neretvanskog  zbornika mogu se naći i na internet stranicama Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu.

Marija Jeramaz