RODITELJI DJECE S TEŠKOĆAMA
Reakcija na izjave Ministarstva socijalne politike i mladih u svezi ukidanja statusa
Priopćenje prenosimo u cijelosti..
Reagiramo na izjave ministarstva socijalne politike i mladih kako nije ukinut status njegovatelja:
Nitko nije ni tvrdio da je ukinut status njegovatelja tj. da je isti brisan iz Zakona – već da je zbog pogrešnog tumačenja SATNICA od strane dva ministarstva , bez njega dugi niz godina ostalo mnogo roditelja . Novi problem je što se zbraja satnica boravka i u udrugama koje su aplicirale na projekte rehabilitacije .
Ukidanjem statusa nakon donošenja novog Zakona – iz istog razloga – te omogućavanje roditelju da ima status i BORAVI PUNU SATNICU s djetetom u školi nisu roditeljiima pomogli već su im onemogućili da i ta 4 sata koja su mogli imati za sebe – nemaju
Prije donošenja novog zakona uputili smo vam Zahtjeve da se satnica pomaknetj. ukine jer djeca ne idu u “školu” svaki dan – svih 30.tj 31 dan u mjesecu i svih 365 dana u godini već individualno prema svojim mogućnostima boravka s obzirom da je riječ o najtežoj skupini invalida .Ako zbrojimo satnicu 5 puta 5 – to je 25 tjedno … ako tih 25 sati tjedno pomnožimo sa brojem radnih dana u kojima su škole otvorene vrlo brzo dođemo do podatka da su djeca u školama 35 dana u godini tj- 840 sati i to ako u ” školu ” dolaze svaki dan s obzirom na zdravstvene poteškoće .
Ako znamo da se ne osposobljavaju u tim školama za zvanje – da nemaju radnu i poslovnu sposobnost nakon završenog školovanja … onda znamo i da školovanje nije školovanje već rehabilitacija .Ovdje govorimo o djeci koja su uključena u specijalne ustanove i CZA koji jedini ima status škole ,a djeca se ne osposobljavaju za rad .
Dalje , mnoga djeca nisu uključena u sustav školovanja iako je školovanje obvezno, jer u mjestu boravka nemaju specijalne škole .
Nadalje , nije se povećao broj korisnika statusa njegovatelja , već su to roditelji i djeca te osobe s invaliditetom koji imaju pravo na njegu i skrb unutar svoje obitelji – a dodjelom statusa im se omogućuje sigurnost jer zbog 24 satne skrbi o djetetu teško pronalaze posao .
Pitanje je – zašto se uopće ograničava status njegovatelja satnicom ,ako znamo da skrb nije u trajanju 4 ili 5 sati dnevno već svih 365 dana u godini i da svaka osoba sa 100% invaliditetom treba nekoga tko će o njemu brinuti – a uštede državi su veće ako dijete tj. osoba s invaliditetom boravi u obitelji .
Naglašavmo da invalidnost nije privilegija niti je izbor – a ograničavanje statusa satnicom nije niti humano niti u interesu djeteta, osobe s invaliditetom te njegovog njegovatelja.
S poštovanjem,
Radni tim “Pomozimo djeci s invaliditetom”
SJETIMO SE S PIJETETOM
Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
- Novosti2 danaLISTA DEŽURNIH TRGOVINA
Pekarstvo Metkovka u nedjelju radi na tri lokacije na području doline Neretve
- Novosti17 satiISKORISTITE IDEALNU PRILIKU ZA KUPNJU SUŠILICE
Izgužvana odjeća iz sušilice je prošlost, izdvajamo model koji udovoljava svim zahtjevima
- Sport2 danaŠKOLA NOGOMETA ONK METKOVIĆ
Sjajan nastup mladih nogometaša ONK Metković na turniru ‘Prvi koraci’ u Splitu
- Sport2 danaDERBI 'ZADAR-NERETVA' - SPREMA SE VELIK BROJ NAVIJAČA
Trener Neretve, Goran Galov ‘Svjesni smo naše kvalitete, idemo po pobjedu kako bismo se još više učvrstili na vrhu tablice!’