ISPLATI SE

Planirate obnovu fasade ili prozora? Uzmite novac od države

Objavljeno prije

7 godina

14. ožujka 2016.

Autor

Energetska obnova obiteljskih kuća (fasade, krova, prozora itd.) trebala bi se nastaviti i ove godine. Riječ je o programu koji je planiran sve do 2020., a u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nositelju projekta, još točno ne znaju kad će biti objavljen natječaj.

Očekuju da će se to desiti u drugoj polovici godine, svakako ne prije lipnja, piše tportal.

Fond još nema usvojen financijski plan za ovu godinu jer se čeka da Sabor usvoji Državni proračun za 2016. godinu.

Novost je da će se novac za program povući iz europskih fondova, zbog čega treba prilagoditi dosadašnje uvjete sufinanciranja EU pravilima. Iz Fonda tvrde kako se to neće odraziti na samu proceduru za građane, već će ona biti slična kao i prošle godine.

Kakvi su uvjeti?

Lani su se za poticaje mogle prijaviti kuće bruto podne površine do 600 kvadrata ili najviše tri stambene jedinice, kojima je više od 50 posto površine namijenjeno stanovanju. Država je sufinancirala zamjenu vanjske stolarije, obnovu krova, fasade i stropa te ugradnju kondenzacijskog plinskog kotla ili postavljanje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (kolektora, kotlova na biomasu i dr).

Visina bespovratnih sredstava ovisila je o tome gdje se kuća nalazi, a iznosili su 40, 60 ili čak 80 posto od ukupne investicije. Područja posebne državne skrbi i prva skupina otoka od Fonda mogla su dobiti 80 posto odnosno maksimalno 168.000 kuna, brdsko planinska područja te druga skupina otoka 60 posto odnosno do 126.000 kuna, a ostali 40 posto opravdanih troškova projekta tj. maksimalno 84.000 kuna po kući.

Kad je riječ o teritorijalnoj raspodjeli sredstava, među županijama s najvećim brojem odobrenih projekata prednjače Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija, dok se naša Županija nalazi na jedanaestom mjestu sa prijavljena 383 projekta.

Kako se prijaviti i što trebate učiniti nakon prijave možete detaljno saznati ovdje, piše poslovni.hr

Povezane teme:Energetski certifikat Obnova Poticaji

Sljedeća PRVENSTVO HRVATSKE

Metkovac Mihovil Žderić osvojio zlatnu medalju u Full contactu

Prethodna SRAZ ZNANJA

MTKviz liga se nastavlja, u utorak peto kolo

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

4 godine

5. kolovoza 2019.

Autor

Dalibor Čutura

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati