Ostanimo u kontaktu

BUNT OBITELJSKIH DOKTORA

Od 1. listopada đacima više nećemo pisati ispričnice! I ne samo to, dobit ćete spisak svih potvrda koje više nećemo izdavati!

Objavljeno prije

doktori - lijecnici - bolnica

Obiteljski liječnici od 1. listopada više neće ispisivati ispričnice đacima za izostanak s nastave, a toga datuma pokrenut će i akciju za dodjelu koncesija po hitnom postupku svim zainteresiranim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zaključeno je na Vijeću Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, koje je u subotu održano u Metkoviću, piše Jutarnji.hr.

Ispričnice će davati samo onim đacima koje su stvarno i liječili, a u ostalim slučajevima, poručuju, to je stvar roditelja i nastavnika. U priopćenju navode i da će uskoro objaviti popis potvrda koje obiteljski liječnici više neće ispisivati.

Među zahtjevima s kojima će izaći pred novu zdravstvenu administraciju i dodjela je koncesija (privatne prakse) svim liječnicima primarne zdravstvene zaštite koji to žele po hitnom postupku te hitne izmjene zakona koji to regulira.

Od 1. listopada najavljuju akciju tijekom koje će pozvati sve doktore obiteljske medicine, radnike Domova zdravlja, da podnesu zakonski osnovane zahtjeve Domovima zdravlja, županijama i Gradu Zagrebu uz svu pravnu pomoć KoHOM-a.

Prvi dio te akcije trajat će do siječnja 2017., a KoHOM će, kažu, primati i obrađivati odbijenice te nastaviti daljnje aktivnosti protiv onih Domova zdravlja i ustanova koji su odbili suradnju kako bi liječnicima osigurali dostojanstven život i rad.

“Županije koje se neće na to odazvati odobravanjem privatne prakse/koncesije u što kraćim rokovima, odlazak liječnika morat će same objasniti svojim građanima”, poručuju iz udruge.

KoHOM: Bolnice – svete krave kojih se HZZO boji KoHOM: Bolnice – svete krave kojih se HZZO boji

Ističu i da je primarna zdravstvena zaštita “najkontroliraniji i najuređeniji dio zdravstvenog sustava u Hrvatskoj”, kartice za bilježenje radnog vremena i elektronička komunikaciju koristi već više od deset godina. Istodobno, bolnice još ponekad ručno pišu nalaze na papiru, ne šalju nalaze i ne bilježe točno radno vrijeme svojih radnika kroz evidenciju kartičnih prijava odlaska i odlaska s posla.

Unatoč tome, kažu u KoHOM-u, primarnu se zaštitu, koja troši svega oko šest posto zdravstvenog proračuna, stalno “reformira”, dok se HZZO ne usuđuje uvesti reda u “crne rupe” ostatka zdravstva, najviše u bolnice.

Bolnički sustav je postao “sveta krava” u koju se ne smije dirati, unatoč ogromnim troškovima,  nezadovoljnim pacijentima i radnicima, ocjenjuju u udruzi.

Cijelo to vrijeme, kažu, HZZO “trenira strogoću” nad obiteljskim liječnicima koje kažnjava od 500 do 40 tisuća kuna – zbog administrativnih propusta (pisanja putnih naloga, ortopedskih pomagala, lijekova mimo smjernica HZZO-a, a indiciranih od strane bolničkih liječnika).

Tomu su sada odlučili stati na kraj te poručuju pacijentima da uskoro neće moći dobiti svaki lijek, doznaku za bolovanje ili putni nalog ako nisu strogo poštovani uvjeti HZZO-a.

Za liječnike će otvoriti konzultacijske linije u slučaju nejasnoća, a pacijenti će u svakoj ordinaciji biti informirani u koju pravnu službu HZZO-a se mogu javiti radi obrazloženja svojih prava.

Bez vođenja dnevnika dijabetičari neće moći dobiti lijekove

Pojašnjavajući nova pravila za pacijente, navode kako niti jedan dijabetičar koji ne donese dnevnik svojih mjerenja šećera u krvi s izbrojenim potrošenim trakicama, neće moći dobiti propisivanje novih lijekova.

“Lijek koji mu je preporučen od bolničkog liječnika neće moći dobiti ako on nije u skladu sa smjernicom HZZO-a (uvjetima plaćanja), a niti privatni recept da ga sam može kupiti. Putni nalog za pacijenta i/ili dijete će se dobiti samo ako su strogo zadovoljeni uvjeti pravilnika. Ukoliko liječnik ne zna stvarne uvjete ili nije siguran u istinitost zahtjeva, morat će odbiti izdati putni nalog”, kažu u KoHOM-u.

Pacijente upućuju da u svim tim slučajevima mogu i trebaju podnijeti prigovor i tražiti pojašnjenja u HZZO-u “koji uostalom i služi tome”.

Autor: Jutarnji.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl9 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije