ZAKONSKE IZMJENE

Građani će nadzirati rad policije

Objavljeno prije

8 godina

6. veljače 2014.

Autor

Dalibor Čutura

policija-pod-povecalom

Uvodi se građanski nadzor nad radom policije. Naime, na Vladu danas stiže prijedlog izmjenjenog i dopunjenog Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, a u novinama je i uvođenje Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti, piše Novi list.

Naime, prema predlagatelju, a to je MUP, takvo vijeće bi imalo pravo nadzora nad dvije stvari: ispisom telekomunikacijskih veza te prikrivenim radnjama.

Nadzor bi se, doznaje Novi list u Vladi, trebao obavljati nakon završetka kriminalističkog istraživanja, obavljao bi se samo za prikrivene mjere i ispise poziva, a kako ne bi došlo do nadopisivanja brojeva na naloge za ispis telekomunikacija, što se u Hrvatskoj već događalo,

Vijeće bi trebalo dobiti podatke i od Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija (OTC). Naime, u Hrvatskoj je već bio izbio skandal u kojem je utvrđeno da su policijski šefovi naložili ispis za jedne brojeve, a u OTC je netko dostavio još nekoliko dodatno nadopisanih brojeva, podsjeća list.

Povezane teme:

KOMENTARI

Sljedeća VODOOPSKRBA

Voda s izvorišta Prud ispravna za piće

Prethodna POKLADE

Gala zabava u organizaciji metkovskog pokladnog društva

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

3 godine

5. kolovoza 2019.

Autor

Dalibor Čutura

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati