NIJE LI NOVAC NOVAC?

Došao platiti kredit u kovanicama, a oni mu lupili naknadu od 2,5 posto?!

Objavljeno prije

8 godina

28. veljače 2014.

Autor

Dalibor Čutura

kovanice

Jedan se Đakovčanin neugodno iznenadio kada je došao u svoju matičnu banku ruku punih kovanica u apoenima od po pet kuna kako bi platio kredit. No, tada je uslijedilo iznenađenje, prenosi net.hr.

Iako je imao točan iznos, ispostavilo se kako za uplatu nema – dovoljno. Naime, kaže, banka čiji je klijent i kod koje se kreditno zadužio, zaračunala mu je naknadu na kovanice.

“Nema li sav novac jednaku vrijednost, nije li kuna – kuna?”, zapitao se klijent, a Glas Slavonije pokušao je dobiti odgovor na ovo pitanje.

”Banka klijenta naplaćuje naknadu za gotovinske uplate u kovanicama u novcu u visini 2,5 posto cjelokupnog iznosa gotovinske uplate. Od navedenih naknada izuzete su uplate u korist računa maloljetnih osoba za koje je štednja u kovanicama uobičajen način štednje i kod kojih se najčešće javlja potreba uplate većih količina kovanoga novca.

Troškovi banke veći s kovanim novcem

Dodatno, od naplate navedene naknade izuzete su i uplate u kovanom novcu do iznosa 100,00 kuna dnevno po klijentu, što bi trebalo pokrivati uobičajene dnevne potrebe klijenata – fizičkih osoba za pologom kovanica. Sudionici platnog prometa (HNB, FINA) definirali su više naknade za poslovanje s kovanim novcem te su manipulativni troškovi obrade kovanoga novca za banku veći od troškova obrade novčanica”, pojašnjava Nikolina Bogati iz Odnosa s javnošću ove banke.

Đurđica Ognjenović, analitičarka i konzultant međunarodnih bankarskih institucija, pojašnjava da banke kreiraju svoje naknade za poslovanje s građanima (tzv. retail poslovi) i s pravnim osobama sukladno svojim troškovima i poslovnoj strategiji.

Povezane teme:Banke

KOMENTARI

Sljedeća PRVENSTVENA UTAKMICA

RK Trilj PV dolazi u goste Metkoviću

Prethodna SKANDAL U POGRANIČNOJ POLICIJI

Nakon pobune kolega, suspendirali “nemoralnog” policajca

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

3 godine

5. kolovoza 2019.

Autor

Dalibor Čutura

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.