Dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo obustavilo je pravosudnu istragu protiv ugostiteljske djelatnice J.V. (44) iz Metkovića koju je temeljem kaznene prijave PU dubrovačko-neretvanske pokrenuo Županijski sud u Dubrovniku zbog osnovane sumnje da je pokušala ubiti svog 21 godinu starijeg supruga.

Kratko poslije utvrđene sumnje, na prijedlog Županijskog državnog odvjetništva sudac istrage je pravomoćnim rješenjem odredio istražni zatvor za J.V. Istraga je od tada pokušala dokazati pokušaj počinjenja najtežeg kaznenog djela i tvrdnju tužiteljstva koje je smatralo da je ubojstvo pokušano trovanjem i na način kao u najboljim romanima Agathe Christie, piše Dubrovački vjesnik.

Naime, J.V. se teretila da je svom suprugu, u šalicu s kavom, ubacila čak deset tableta “Apaurina” od po 10 mg. Nakon što je popio kavu, umjesto da ga kava “trgne”, njezinom je suprugu pozlilo te su mu, na njezin telefonski poziv, liječnici Službe Hitne pomoći metkovskog Doma zdravlja pružili liječničku pomoć i tako spasili život. Brzo je, na daljnje liječenje prevezen u Opću bolnicu Dubrovnik, nakon čega je kao izliječen i izvan životne opasnosti, sam i bez pratnje pušten kući.

Međutim, nakon dovršenog toksikološkog ispitivanja uzoraka tjelesnih tekućina žrtve te analize alkohola u krvi i mokraći okrivljenice, što je obavljeno u zagrebačkom Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” te pregleda počiniteljice u Zavodu za forenzičnu psihijatriju “Dr Vlado Jukić”, pravosudna je istraga obustavljena. J.V. koju je branila dubrovačka odvjetnica Ana Birimiša, u istrazi je ustvrdila kako je navedenu količinu tableta suprugu dala samo “da ga smiri, kako bi ona i obitelj s petero djece imali barem pola dana mira od njega”. Ustvrdila je da supruga nije namjeravala ubiti jer je, kad je pola sata nakon što je popio kavu i gazirani sok osjetio mučninu i slabost te mu je pozlilo, ona osobno odmah pozvala Hitnu pomoć.

Suprug je izjavio kako je “Mirinda” imala nešto drugačiju boju od uobičajene, ali minimalno i na to nije obraćao pozornost, te da je iz bolnice otpušten dva sata nakon što je doveden, kad mu je liječnik rekao “da u njemu nema puno tableta te može kući”. Izjavio je i to kako su on i djeca bacali u smeće tablete koje su pronašli u obiteljskoj kući, a koje je supruga nabavljala u susjednoj Hercegovini. Istodobno, supruga tijekom istrage nije htjela odgovarati na pitanja zamjenika županijskog državnog odvjetnika, niti reći koliko je tableta stavila u kavu. Ipak, najstarija kći L.V. je kao svjedokinja izjavila kako je oko 9 sati ujutro, na dan kad je ocu pozlilo, čula svađu roditelja a potom u dnevnom boravku vidjela oca kako leži na kauču te nešto tiho, usporeno i nepovezano govori. Čula je i majku kako “nekome na mobitel govori da dođu brzo jer je suprugu stavila u piće neke tablete da ga smiri i da ju je strah za njega, a to je potom rekla i ocu”.

Prema psihijatrijskom vještačenju osumnjičena je u trenutku počinjenja djela za koje se teretila imala bitno smanjenu mogućnost upravljanja svojom voljom, ali i da postoji rizik od novog kaznenog djela. Kako smo neslužbeno doznali, prema toksikološkom nalazu forenzičara u uzorcima njegove krvi i mokraće utvrđena prisutnost diazepama i njegova metabolita nordazepama te aktivnih sastojaka lijekova Apaurin, Diazepam, Normabel i još nekih. Međutim, kako koncentracija diazepama u krvi ovisi o nizu čimbenika, nije bilo moguće utvrditi točnu količinu uzetog lijeka, ali se načelno navodi kako djelovanje količine veće od 10 mg diazepama kod osoba koje nisu navikle na te lijekove izaziva simptome predoziranja: pospanost, konfuziju, motoričku usporenost, drhtavicu, nejasni govor, otežano disanje, bradikardiju i slično.

Očigledno je na obustavljanje istrage ulogu igrala i činjenica da se žrtva nakon manje od dva sata boravka u bolnici osjećao relativno dobro, što ne bi uslijedilo uz veće količine lijeka te je samostalno otišao kući. Uz to, Odvjetništvo nije utvrdilo postojanje kaznenog djela i zbog nepobitne činjenice kako je osumnjičena sama pozvala Hitnu pomoć i tako pomogla svome suprugu.

Piše: Ahmet Kalajdžić/Dubrovački vjesnik