Ćelavi ibis u posjeti Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zaprimila je obavijest udruge Biom da se ženka ćelavog ibisa (Geronticus eremita) po imenu Gipsy nalazi na području doline rijeke Neretve. Nakon što je odletjela s Brača, Gipsy se samo kratko zadržala na Hvaru, odakle je svoj put nastavila prema našoj Županiji.

Prvo je sletjela u Slano nakon čega je nastavila put  prema dolini rijeke Neretve gdje se trenutno nalazi.

Ponovne pojave ćelavog ibisa (Geronticus eremita) u Hrvatskoj moguće su zahvaljujući projektu LIFE Northern Bald Ibis, kojim se provodi reintrodukcija s jedinkama iz zatočeništva u Njemačkoj i Austriji. Za ove ptice uređeno je hranilište u sjevernoj Italiji, no ipak prije odlaska tamo odluče letjeti i našom zemljom. Sve jedinke su opremljene GPS uređajima koji prate njihov let. Ovu rijetku pticu može se pratiti putem aplikacije Animal Tracker, u koju se mogu unijeti fotografije i informacije o njihovom opažanju.

Riječ je o vrsti ptice ćelavom ibisu (Geronticus eremita) koja je u Europi i Hrvatskoj izumrla još u 18. stoljeću. U Hrvatskoj posljednje jedinke gnjezdile su se u Istri. Ptica je selica  koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotoka. Obožavali su je i drevni Egipćani, a danas bilježi  svega 200-njak jedinki, koje žive na području Sjeverne Afrike te na Bliskom istoku.

Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj. Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje. U normalnim okolnostima živi između 25 i 30 godina. Hrani se kukcima, gušterima, pa čak i malim sisavcima.

Budući Gipsy nije plaha i može joj se prići, molimo ukoliko je susretnete da joj ne prilazite i ne uznemiravate u trenucima kada možda odluči prespavati baš na vašoj kući ili negdje u blizini, promatrajte je iz daljine i pustite da sama odredi kada će krenuti dalje na put.

Ako uočite ili kojim slučajem fotografirate Gipsy, molimo da podatke dostavite Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županiji na sljedeći kontakt: info@zastita-prirode-dnz.hr, a sve kako bi smo zajednički doprinjeli očuvanju i ponovnom povratku ove izumrle vrste u Europu.