Raštika postala hit-tema agronoma i nutricionista

U proteklom i kratkom razdoblju brojni poljoprivredni stručnjaci , nutricionisti i specijalizirani časopisi bave se raštikom, jednom vrstom kupusnjača , koji nastoje od zaborava otrgnuti njezine iznimne vrijednosti , inače poznate od vremena cara Dioklecijana koji je u svojoj palači u Splitu imao nasade raštike ili rašćike, prije 1700 godina.

Stručnjaci i prepisivači njihovih analiza pišu da je raštika velik izvor antioksidansa , da ima malo kalorija te da doprinosi smanjenju tjelesne težine , ali dodaju da je ona bila gotovo glavna hrana siromašnih.

I opet, „stručnjaci“ kažu da nije zahtjevna u pogledu vrste tla, da podnosi gnojidbu stajskim gnojivom, ali i mineralnim, kažu da je sjetva u veljači i ožujku te u kolovozu.

Pa kakve su to stručne tvrdnje o sjetvi raštike, ako znamo da je stoljećima tako, te da ljetna sjetva ovisi o prvoj kiši, obično o Velikoj Gospi ?

Ti i takvi stručnjaci „znanstveno“ dokazuju da mraz raštiku zimi dodatno omekša čime se dobiva bolji okus i smanjuje vrijeme kuhanja ! Ma tko bi rekao ?

Pišu da ja jako dobra sa suhim mesom, dobra je uz dodavanje maslinskog ulja i češnjaka, te krumpira.

Ali pokušajmo sve to malo analizirati. Ljudi koji danas imaju  60 ili 90 godina  i koji su živjeli ili u Metkoviću, Zažablju, Dragoviji, Pojezerju  ili u okolici dobro znaju da je raštika bila gotovo jedino povrće tijekom zimskih mjeseci i da je bila najbolja u vrijeme najnižih temperatura.

Za novogodišnji pa i božićni ručak neizostavna je bila raštika sa svježim (posoljenim) svinjskim mesom. Da se ne govori o raštici sa suhom „kaštradinom“.  Sa stabljika bi se maknuli snijeg i led, brale bi se „sridice“ žute boje i sve zajedno kuhalo za slasne objede.

Zašto samo raštika, pa zato što drugog povrća zbog snijega i leda nije bilo. Ista priča mogla bi se ispričati i za blitvu, špinat, glavati kupus , mrkvu i ostale kulture, a naznakom da ih nije isto uzgajati danas i nekada. Vremenom je došlo do miješanja sortimenata i manjka stajskog gnoja, pa danas povrće nema iste nutritivne vrijednosti kao nekada, a osim toga neke vrste povrća se ne preporučuju osobama s određenim zdravstvenim problemima.  Osim toga , „stručnjaci „ ističu da nema šanse da se tijekom ljeta skuha raštika ! Ma nemojte , molim vas !Nakon zimske raštike tražilo bi se divlje zelje uz okućnice uz slogan „od po velje (veljače) svako zelje krene“, i tako je narod živio do prvih grahorica, rajčica, paprika, salate i drugih kultura sredinom ljeta.

Nemamo ništa za zamjeriti analitičarima , ali oni sami moraju znati da su naši preci raštike imali u izobilju , ali i da je životni vijek ljudi bio puno kraći.

O tomu bi naši stručnjaci trebali govoriti, ne samo više i sadržajnije, nego i trajnije.

Jer, da raštika nije kvalitetno povrće ne bi prošle godine stizale vijesti da stanovnici SAD-a ne pitaju koliko stoji kilogram toga povrća.