Ostanimo u kontaktu

GROŽĐA MANJE, SLADOR VEĆI

U Pojezerju kasni berba grožđa

Objavljeno prije

Zbog utjecaja vremenskih prilika tijekom godine, još nije započela berba grožđa u najvećem dalmatinskom, a po mnogima i najvećem hrvatskom vinogorju, onom u Pojezerju. Na tom jedinstvenom području u vlasništvu Općine Pojezerje, Grada Ploča i Grada Vrgorca, ljudi su od davnina izvore svoje egzistencije  tražili upravo u vinogradarstvu, ali su uzgajali žitarice, krumpir, češnjak i druge kulture. Nekada je metkovski PODUH sa svojim pogonom u Vrgorcu na tom području imao svoje vinograde i voćnjake, te plantaže duhana. Na području Crnog vira Vrgorka je desetljećima imala svoje vinograde, te je proiuvodila vino. Grožđe je otkupljivala i od kooperanata odnosno vinogradara iz Pojezerja.

Kako je ta tvrtka propala zapušteni su i vinogradi u kojima se godinama množe samo štetnici koji ugrožavaju plantaže vinove loze privatnim posjedincima. Prolazeći tim krajem utvrdili smo da je dosta zapuštenih vinograda i na području Staševice i Dusine. Ljudi su odustajali od uzgoja vinove loze prije svega zbog činjenice da svoje grožđe niti jedne sezone nisu mogli mirno i na vrijeme prodavati na lokallnom i širem tržištu. Jedan od uzroka tom stanju svakako je i uvoz grožđa prvenstveno iz Makedonije , upravo prije početka svake berbe u Pojezerju. Uvozno grožđe slabije je kvalitete ali ima niže cijene pa su hrvatske vinarije bile (i jesu) orijentirane na to uvozno grožđe.

Nažalost, ni ove godine nitko u Pojezerju ne zna stvarne cijene po kojima će se grožđe prodavati. Te cijene su se nekada utvrđivale prema postotku šećera.

Grožđa manje, slador veći

Prema procjenama na pojezerskom prostoru uzgaja se oko 11 milijuna trsova vinove loze. Najčešće sorte su plavka, plavac, merlott i druge. Međutim, može se reći da su u Pojezerju zastupljene gotovo sve poznate domaće i neke druge sorte i da je proizvodnja grožđa raznovrsna. Vinogradari paze i na autohtone sorte poput „zlatarice“ čija je proizvodnja obnovljena i koja dobnosi dobre rezultate. Na tih 11 milijuna loza moguće je ubrati 33 milijuna kilograma grožđa koje je ove godine nešto slabije rodilo, ali je slador daleko veći kod svih sortimenata.

Ipak, pitanje plasmana odnosno prodaje još uvijek nije riješeno na kvalitetan način. Stoga će vinogradari brati i prevoziti grožđe svojim starim i poznatim kupcima u priobalju i Dalmatinskoj zagori. Ukoliko bude viškova, oni će po običaju prevoziti grožđe do velikih tržnica u Splitu, Zadru i drugdje.

Pojedini vinogradari sami sebi lome granu na kojoj sjede jer počinju berbu ranije nego treba, a kupci još nisu spremni za preradu. Za koji dan počet će berba bijelih sorti, a još kasnije crnih.Važno je istaknuti da na području Općine Pojezerje nema neobrađenih vinograda pa je očito da ljudi žele raditi i proizvoditi.

Na području te općine već postoje tri vinogradara-podrumara i proizvođača vrhunskih vina. Njihova vina već su osvojila određena tržišta , prije svega svojom kvalitetom, pa se možemo nadati da će ih biti još.

Berba u dolini Neretve

Na području doline Neretve već se beru bijele sorte grožđa. Vinogradari ne kriju zadovoljstvo urodom te se može očekivati i kvalitetna vinska kapljica. Na području Komarne poznati domaći vinari također beru bijele vinske sorte (pošipa i chardonnaya) čiji je slador viši od 18 posto. Važno je istaknuti da će ovogodišnja berba i prerada grožđa biti prema novim pravilima odnosno sukladna novom Zakonu o vinu. Taj zakon regulira brojne odnose u području vinarstva , od uzgoja do proizvodnje, prerade i prodaje.

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Zbog iznimnog interesa produljen rok za prijavu u bazu EU projekata za još dva tjedna

Izniman interes rezultirao je s 1.998 prijavljenih projekata vrijednih više od 3,35 milijardi eura

Objavljeno prije

Prijava projektnih prijedloga u bazu projekata za financiranje u poljoprivredi, ruralnom razvoju, šumarstvu i ribarstvu produljen je do 14. listopada. Do sada je prijavljeno 1.998 projekata vrijednih više od 3,35 milijardi eura.

Ministarstvo poljoprivrede provodi prikupljanje projektnih prijedloga za financiranje u poljoprivredi, ruralnom razvoju, šumarstvu i ribarstvu čiji je inicijalni rok za prijavu bio 30. rujna, no zbog iznimnog interesa potencijalnih korisnika, a u cilju kvalitetne pripreme programskih dokumenata, strategija i planova, s posebnim naglaskom na programiranje prijelaznog i slijedećeg programskog razdoblja, omogućili smo produljenje inicijalnog roka za još dva tjedna, odnosno do 14. listopada.

Dvije trećine projekata odnosi se na sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno na javnu infrastrukturu. Više od polovine projekata je već u određenoj  fazi pripremljenosti za realizaciju, od kojih 229 projekata je spremno za realizaciju, 236 projekata ima ishodovane akte o pravima gradnje i druge potrebne dozvole, a 312 projekata ima izrađenu projektno-tehničku dokumentaciju.

S ciljem participativnog pristupa i suradnje sa svim dionicima iz svog područja rada Ministarstvo poljoprivrede želi podržati što veći broj kvalitetnih poduzetničkih inicijativa, kao i inicijativa usmjerenih unaprijeđenu infrastrukture u ruralnom području te poziva na nastavak unosa projektnih prijedloga koji se obavlja putem Google obrasca.

Na ovaj način želimo saznati kakvim poduzetničkim inicijativama raspolažemo te sukladno tome pronaći načine na koje ih možemo podržati. Ono što nas veseli, pored projekata malih poljoprivrednika, su i projekti jedinica lokalne samouprave fokusirani na jačanje ruralne infrastrukture. Također, uočavamo i snažan impuls iz prerađivačke industrije bez koje nema ni razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje. Prikupljeni podaci će nam biti važno uporište u razgovorima u Europskoj komisiji te ćemo, zahvaljujući njima, biti efikasniji u programiranju i planiranje budućih sredstava“, ističe ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije