SVIJET NEĆE BIT ISTI, UPALJEN 'CRVENI ALARM'

Velike su posljedice globalnog zatopljenja, a pandemija zadaje nove probleme

Objavljeno prije

Požari, poplave i ekstremni uvjeti diljem svijeta, samo su najava onoga što se može očekivati ako se ne zaustavi globalno zatopljene , tvrde znanstvenici koji djeluju u okviru organizacije UN, a neki od njih upozoravaju na neizbježan i strašan rizik za globalnu klimu.

Najavljuju više obilnih oborina, ali i suša te češće toplinske valove. Ističu da bi fosilna goriva, ugljen prije svega, trebalo poslati u povijest i prijeći na druge izvore energije.

Topljenje leda na Arktiku i Antarktiku ima učinak na cijeli svijet. Razina mora raste a posljedice bi mogle ogromne.

Temperature bi, kažu opet znanstvenici do 2040. mogle doseći 1,5 stupanj C iznad razine koja je zabilježena od 1850.-1900.godine.

Svijet se  bori protiv suša povijesnih razmjera, požara koji mijenjaju krajolike i smrtonosnih poplava, a smanjuje se mogućnost izbjegavanja katastrofalnih promjena života kakvog danas poznajemo.

Svijet se brzo zagrijao do prosječne temperature 1.1 stupanj Celzijev više od predindustrijske razine i napreduje prema 1.5 stupnjeva.

„Prag od 1.5 stupnjeva opasno je blizu“, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Gutterres. Suše su do 70 posto češće, ledene ploče se tope, a razina mora nastavit će rasti.

Da bi se izbjegla totalna katastrofa potrebno je smanjiti emisiju stakleničkih plinova na nulu do 2050.godine.

Na primjeru najveće zemlje svijeta, Rusije,  može se opisati što nas čeka.

Naime, dvije trećine te zemlje pokriva permafrast ili trajno zamrznuto zemljište. Radi se o ogromnoj škrinji za zamrzavanje u kojoj leže ostaci biljaka i životinja koje još nisu rastvorile bakterije. Zbog povišenih temperatura otapa se zamrznuto tlo koje popušta pod gornjim slojevima  a kao posljedice javljaju se rupe na cestama , klizanje tla i urušavanje stambenih zgrada u gradu Norilsku na obalama Ledenog mora i drugdje. Vide se brojne pukotine na tlu i u tlu, pa su tom gradu već ranije odlučili graditi nisko katnice.

Svjedoci smo strašnih požara u Brazilu, Portugalu, Italiji , Americi, Grčkoj ili Turskoj, poplava u Italiji , Nizozemskoj i Njemačkoj, učestali su potresi i druge nevolje.

Vlade velikih i malih država moraju pokušati makar sanirati dio štete i zaustaviti stvaranje uvjeta za teže posljedice . Ne naprave li nešto pametno i logično, svijet za nekoliko godina neće izgledati kao danas.

Automobilski giganti  najavljuju gašenje proizvodnje „dizelaša“ i automobila s benzinskim motorima te prijelaz na isključivu proizvodnju električnih automobila u sljedećih desetak godina.

I uz sve novovjeke globalne probleme, svijetom se proširila korona. Stiglo je novo zlo od kojega je umrlo više od 8 milijuna ljudi, a milijuni su bili u samoizolaciji i još jesu . Države kojima je turizam važna gospodarska grana nastoje uravnotežiti svoje gospodarske interese i potrebe za zaustavljanjem opakih virusa. No, još uvijek nema jedinstvenih kriterija kojih bi se svi u jednakoj mjeri trebali pridržavati. Farmaceutska industrija je reagirala i od proizvodnje cjepiva ostvarila rekordne prihode. Liječnička struka i ljudi iz područja prirodnih znanosti bore se na svoj način protiv pandemije s ciljem zaštite stanovnika i zaustavljanja širenja virusa.

Još nisu sigurni jesu li dva primljena cjepiva dovoljna i siguran da se bolest neće opet javiti, procijepljenost varira od države do države, a kod od županije do županije. Tako je u Hrvatskoj do 8.kolovoza prvom dozom cijepljeno 39,96 posto stanovnika ,  drugom 35,01 posto.

U dolini Neretve najveću procijepljenost ima Općina Slivno (47,7 posto), dok je najmanja u Metkoviću gdje se prvom dozom cijepilo 33,9 posto građana, a drugom 29,29 posto ! Mala je procijepljenost i u Pojezerju.

O uzrocima tog i takvog stanja, kao i o posljedicama morao bi svatko razmisliti.

 

Najčitanije

Exit mobile version