U Hrvatskoj će 2050. godine živjeti 3.865.000 Hrvata

Foto: Ilustracija / sparknotes.com

Prema projekcijama populacijskih kretanja u europskim zemljama, u idućim destljećima mogući su zabrinjavajući demografski trendovi u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) i druge institucije procjenjuju da će do 2050. godine države na europskom jugu i jugoistoku postati sve praznije, dok će zemlje na na sjeverozapadu biti sve napučenije.

Među ostalim, agencije smatraju da će Hrvatska 2050. godine imati oko 3 milijuna i 860 tisuća stanovnika, ali su isti trendovi naznačeni i u susjednim državama.

Primjerice, dok će, navodno, u Hrvatskoj te godine živjeti 3,8 milijuna stanovnika, u Srbiji bi moglo živjeti samo 5,8 milijuna stanovnika ili za 33 posto manje nego danas.

Najmanji manjak stanovnika prognoziran je za Bosnu i Hercegovinu, oko osam posto, kao što se očekuje i za Crnu Goru, te z Makedoniju oko 4 posto.

Na Kosovu se očekuje prirodni prirast od 17 posto, 2050.godine.

Više stanovnika prema projekcijama međunarodnih institucija imat će Irska, Island i Luksemburg (za 20 posto), te Norveška,Belgija i Švicarska, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Tu je i Španjolska koja bi mogla imati šest milijuna stanovnika više, s obzirom na priljev stanovnika iz Afrike.

Čak se i u Njemačkoj očekuje pad broja stanovnika s 82 na 71 milijun stanovnika, s obzirom na čijenicu da već 30 godina Njemačka ima najniži natalitet u Europi.

Hrvatski demografi smatraju da su podatci CIA-e dosta ublaženi u odnosu na realna stanja i pojave, i smatraju da će se broj stanovnika u Hrvatskoj smanjiti za trećinu do 2050.godine .

Slične projekcije izradila je i Europska komisija prije godinu dana, s naglaskom na zabrinjavajuće trendove pada broja radno sposobnog stanovništva u našoj zemlji na samo 56 posto.

Iz svega toga nameće se zaključak da će u Mirovinskom sustavu i na tržištu rada u Hrvatskoj doći do bojnih problema.

Pero Jakić