Ostanimo u kontaktu

KAKO SPASITI ZAPUŠTENO KRŠKO POLJE

U krškom polju Jezerac ni brazda ni međa, a ne može se ni pristupiti

Objavljeno prije

Na području općine Pojezerje postoje dva krška jezera, Vrgorsko-neretvansko polje Jezero i manje polje Jezerac koje pripada stanovnicima općine Pojezerje i dijelom općini (gradu) Ljubuški. Nedavno su postavljene oznake razgraničenja dviju država na kojima lijepo piše „Državna granica“, kao u ulici Marka Marulića u Metkoviću.

Uvodno recimo da općina Pojezerje u svojim planskim dokumentima ima nekoliko projekata za revitalizaciju ukupnog stanja na tom području.

Prema Prostornom planu uređenja općine Pojezerje utvrđene su građevinske i gospodarske zone, uže zone tradicijskih naselja i zaselaka,sportsko-rekreacijske zone, proizvodno-poslovne zone, zone zaštite kulturno-povijesne baštine, krajobraznih i prirodnih vrijednosti, zone poljoprivrednih djelatnosti i šumskih površina te građevine raznih namjena pri čemu se posebno ističu zone krajolika i navode područja Jezero i Jezerac, brdski predjeli Pozle Gore, terase napuštenih vinograda i puno toga.

U međuvremenu prošla je autocesta, poljoprivrednici u Pojezerju  nastavili su svoje poslove i planirana je  poslovna zona.

Još ćemo spomenuti sljedeće: općina Pojezerje zauzima 33,50 kilometara četvornih ili 1,88 posto površine Županije, odnosno 0.84 posto stanovništva.

U naseljima se broj stanovnika mijenjao,pa je današnje Pojezerje 1931.godine imalo 1469 stanovnika, 1948.,1704, a 2011.godine 991 stanovnika.

Kako kanimo pojasniti današnje prilike na području Pozle Gore, evo i podataka za to naselje.

Godine 1931. Pozla Gora imala je 438 stanovnika, 1953.godine 392, 1961., 334.

Nastavno, 1971.godine u tom su selu živjela  203 stanovnika, deset godina kasnije 122,desetljeće kasnije 110, a 2001.godine 64 stanovnika. Danas ih je i manje.

Zašto svi ovi podatci. Pa stoga da upozorimo na činjenicu da je krško polje Jezerac potpuno devastirano i zapušteno iako je nekada bilo glavno izvorište hrane za stotine stanovnika.

Do polja se teško može doći zbog raslinja koje ne omogućuje optimalne uvjete prometa, a kad se ipak spustite do nekada obradivih površina jednostavno ne možete dalje. Kupina i drugo raslinje prevladali su u Jezercu, poljski putovi više ne postoje kao ni granice između parcela.Zbog akumulirane vode iz krških vrela tijekom zimske polovice godine to je polje pod vodom 2-4 mjeseca. Postojeća matica je nestala a voda kroz ponore otječe u podzemlje i vjerojatno prema Vrataru.

Više stotina hektara zemljišta postalo je zapravo neobradivo. Krivce ne želimo tražiti jer je svima jasno da je sve to posljedica depopulacije od šezdesetih godina prošloga stoljeća do danas.

Međutim, ako želimo zaustaviti negativne trendove i odlaske mladih ljuidi u inozemstvo, možda bi se uz državne potpore moglo nešto učiniti i na tom području.

Puno se govori o ekološkoj poljoprivredi u našoj zemlji pa mislimo da je krško polje Jezerac iznimno pogodno područje za tu vrstu proizvodnje hrane.

Prije pedeset ili više godina od poljoprivredne proizvodnje u tom polju živjele su stotine ljudi.

Glavne kulture bile su kukuruz, ječam, pšenica,vinova loza,rajčice, kupus i kupusnjače, smokve, djetelina za stoku, grah…

Unatoč suncu i tjelesnim naporima vladalo je posebno ozračje  prilikom skupljanja plodova, pjevalo se i nazdravljalo uspješnoj sjetvi.

Ne kažemo da se stara vremena mogu vratiti, ali smatramo da se polje Jezerac mora zaštititi od konačne devastacije na način da se riješi pitanje odvodnje i obavi geodetska izmjera zemljišnih čestica. Možda bi b trebalo potražiti i zainteresirane ulagatelje koji bi svojim sredstvima uredili površine u dogovoru s vlasnicima te pristupili proizvodnji voća i povrća kojega na našem tržištu nedostaje. Ne učini li se nešto u tom smjeru to će polje zauvijek nestati.

Fotografije: Facebook stranica Staševica

Nastavi čitati

STANJE JE KRITIČNO

Enormna količina kiše uništava urod mandarina, neretvanski voćari su očajni: stigla je nova pošast kojoj se nitko nije nadao, a o najvećem problemu se ne usude ni govoriti

Objavljeno prije

Kao da se sve zlo ovoga svijeta sručilo na neretvanske poljoprivrednike. Samo što su pomislili da su mandarine dobro rodile i da će se moći prodati, iznenada su došli problemi s otkupom, niskom cijenom, velikom količinom otpada, zatvaranjem otkupnih centara, čudnim načinom vaganja i kalibriranja, piše Slobodna Dalmacija.
Pojedinci su na otkupe dovozili deset tona da bi im se devet tona proglasilo otpadom jer se plodovi nisu uklapali u zadane gabarite (bili su sitni ili krupni, više ili manje napuhani). I kako to već biva, zlo nikada ne dolazi samo. Neretvom već dva tjedna hara olujna južina, praćena enormnom količinom kiše, dovoljno da uništi berbu ili ono što je od berbe ostalo.
Zbog nevremena se mandarine ne mogu brati, plodovi se zbog vlage napuhuju na stablima, a takva mandarina nije dalje za prodaju, olujna južina ih trga sa stabala i tako ostaju truliti na plantažama. S južinom je stigla i nova pošast kojoj se voćari nisu nadali – puževi. Ono što nije uništila vlaga, dokrajčili su oni. Brste sve pred sobom, ne štede ni koru stabla.

Prijeti i voćna muha

– Jedna gajba se ubere a tri se bace – kažu nam ogorčeni voćari. Ovo vam je jad i borba za goli život. Daleko smo mi od bogate Kalifornije, kako netko zove dolinu Neretve – rekao nam je jedan proizvođač mandarina, kojemu je na stablima ostalo više od vagona plodova.
Posebno su ugroženi oni koji imaju kasnije sorte i klementine koje tek dospijevaju, a vlaga i južina ih svaki dan sve više i više uništavaju. Na kraju se postavlja pitanje gdje će se zbrinuti tolika količina trulih mandarina.
Na gradske deponije trule mandarine ne mogu jer se zahtijeva duboko zakopavanje upravo kako bi se suzbilo širenje sredozemne voćne muhe, koja je veliki štetnik u voćarstvu, a napada i povrtlarske kulture. Naime, muha ubode plod mandarine ili breskve, a može i rajčice ili paprike u kojoj se razvija ličinka i takav plod truli.
Zna se da na stablu ne smiju ostati jer su leglo sredozemne voćne muhe, koja će uništiti i iduću berbu ako se razmnoži u tolikoj mjeri. I samo Ministarstvo poljoprivrede je voćarima na početku berbe isplatilo dvadeset milijuna kuna, otprilike desetak tisuća kuna po hektaru, što je namijenjeno zbrinjavanju trulih plodova, ali nitko nije računao da će kiša i južina trajati neprestano petnaestak dana.
– U protekla dva tjedna proizvođači mandarina su mogli iskoristiti za berbu samo nekoliko dana. Neobrane rane i srednje rane sorte mandarina su u fazi fiziološke zrelosti, što samo po sebi ne daje trajnost proizvoda. Prema podacima DHMZ-a, od početka studenoga u dolini Neretve palo je više od 200 mm kiše, a zabilježeni su udari juga od 138 km/h – ističe agronom Željko Bjeliš.
– Uz navedene klimatske uvjete koji nas prate protekla dva tjedna, pretpostavljamo da će biti nemoguće ubrati mandarine normalne kondicije te da će preostale neubrane mandarine propasti – predviđa Bjeliš.

Veliki otpisi robe

Kao što smo već rekli, izrazito je velik napad puževa.
– Ma, možete zamisliti kolika je najezda tih puževa, sve ogoliše! Ovo je jedini slučaj na svijetu da su puževi brži od čovjeka. Prije oni obrstiše negoli mi možemo pobrati mandarine – kazali su nam neretvanski voćari, koji nisu zadovoljni s funkcioniranjem otkupnih centara. Ipak, o tome ne žele javno govoriti jer će opet te otkupljivače morati moliti da im otkupe mandarine.
Kako doznajemo, na pojedinim otkupima su enormno veliki otpisi robe, koji su kod nekih otkupljivača transparentni i proizvođači se pozivaju u vrijeme kalibriranja, dok se kod drugih bez imalo milosti otpisuje i do 90 posto preuzete robe, bez prisutnosti proizvođača. Zbog toga, ali i zbog kratkotrajnosti proizvoda, proizvođači posljednjih dana radije mandarine prodaju na metkovskoj veletržnici, gdje cijena mandarina u pojedinim danima raste iznad 2,5 kuna, dok na otkupima uz najbolju kvalitetu teško dostiže prosječnu cijenu od 1,50-1,70 kuna.

Elementarna nepogoda?

Situacija je toliko loša da je Neretvanska mladež, udruga koja okuplja proizvođače mandarina, uputila zahtjev jedinicama lokalne uprave da proglase stanje elementarne nepogode za dolinu Neretve.
Da je stanje sa mandarinama kritično, slaže se i proizvođač Neven Mataga. On smatra da će sigurno pet do deset tisuća tona mandarina propasti zbog južine i kiše:
– Ako se ovako nastavi, a prognoziraju još četiri-pet dana veliku količinu kiše, to će sve propasti.
Ove jeseni na plantažama od Metkovića do Ploča planirano je ubrati oko 40 tisuća tona mandarina. Riječ je o lošijem urodu u usporedbi s prošlom godinom, koja je bila rekordna. Stoga su voćari mislili da neće biti problema s plasmanom na tržištu, ali su se očito prevarili jer južinu i kišu nitko nije mogao predvidjeti.

Izvor: Dubrovački vjesnik / Stanislav Soldo / foto: Denis Jerković / HANZA media / foto: Cropix

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije