Na 85. sajmu nazvanom Zeleni tjedan u Berlinu koji završava 26.siječnja, predstavilo se 1900 izlagaća iz 72 države svijeta, a među njima i pedeset hrvatskih izlagača među kojima su i dva iz Dubrovačko-neretvanska županije, Blato 1902 i OPG Klaudia Krstičević.

Među hrvatskim izlagačima spomenut ćemo Sardina d.o.o., Dukat, Podravka, MI braća Pivac, Vindija, Kutjevo  d.d., Gavrilović d.o.o., Udruga proizvođača paškog sira, Klaster hrvatskog pršuta, vinari Istre, a svi su predstavili svoje autohtone proizvode na radost posjetitelja koji su kušali kulen, pršut, ribu i maslinovo ulje, te druge hrvatske proizvode uključujući vina i prirodne sokove.

Sokove od mandarina, ali i marmelade i suhe smokve ponudilo je posjetiteljima Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Klaudia Krstičević, osnovno 2013. godine kao prvo u dolini Neretve takvog proizvodnog plana a u Berlinu se predstavilo pod sloganom ‘Kultura agrikulture‘ izlažući svoje ekološke proizvode, posebice sok od mandarina bez konzervansa, šećera i umjetnih sladila.

Posebno je važno istaknuti sudjelovanje jednog OPG-ea iz doline Neretve uz velike proizvodne sustave iz naše zemlje, prvenstveno zbog činjenice da se već trideset godina na tom području zapostavlja prerada poljoprivrednih proizvoda koja je nekada bili vrlo dobro razvijena.

OPG Klaudia Krstičević

Naravno, to gospodarstvo nije jedino koje se u dolini Neretve bavi preradom poljoprivrednih proizvoda, ali ih je još uvijek malo u odnosu na mogućnosti, resurse i potrebe Hrvatske, kako za domaće potrebe tako i za izvoz.

Zbog toga bi te i takve obitelji koje su odlučile teško raditi i osuvremeniti priču o neretvanskoj poljoprivredi trebale podržati jedinice lokalne samouprave, Županija, Ministarstvo poljoprivrede, bankarski sustav, udruge koje se bave namicanjem sredstava iz EU fondova i mnogi drugi, a posebice stručnjaci i oblasti agronomije.

S obzirom na postojeće stanje i nove mogućnosti širenja uzgoja i proizvodnje mandarina, logično je pretpostaviti da sve količine plodova neće uvijek biti za tržište u zemlji i u svijetu te da postoje goleme mogućnosti za preradu manje kvalitetnih plodova.

Isto se može reći i za smokve, orašaste plodove, ljekovito bilje i ostale kulture.

OPG Klaudia Krstičević

Ne može se trošak pripreme za proizvodnju ostaviti samo onima koji bi htjeli proizvoditi već je potrebna financijska potpora makar u prvih godinu ili dvije.

Do sada su 24 hrvatska poljoprivredna i prehrambena proizvoda zaštićena oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Za sve te proizvode ima i bit će mjesta na zajedničkom tržištu EU, uključujući i potrebu suradnje s turističkim dijelom gospodarstva i u zemlji i u EU.

Hrvatska trenutačno izvozi poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2 milijarde eura, a mogli bismo i trebali puno više, napose u oblasti ekološke proizvodnje.