Ostanimo u kontaktu

ŽUPANIJA

SDP-ovi kandidati za župana i zamjenici protiv centra u Lučinom razdolju

Objavljeno prije

SDP-DNZ-Penic

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju zakoni EU vrijede u potpunosti i u Hrvatskoj. Od temeljne važnosti za buduće gospodarenje otpadom Hrvatske je potpuno novo shvaćanje gospodarenja otpadom. Ključni pojmovi su redukcija i efikasnost korištenja resursa, što postavlja potpuno nove zadatke, koji „stari“ način otklanjanja otpada pretvara u „novi“ način gospodarenja otpadom.

U budućnosti će se gospodarenje otpadom morati koncentrirati na procese nastajanja otpada, s jasnim ciljem sprječavanja nastajanja otpada i to sve prema devizi: otpad, koji uopće ne nastane, ne treba niti obrađivati, a ni otpremati.

Metodama za izbjegavanje nastanka otpada, kao što je sistem ponovne uporabe npr. kod naknade za ambalažu, uspijevaju se znatno smanjiti količine nastalog otpada.

Otpad organskog podrijetla svih oblika je dio na koji bi komunalno uređenje imalo utjecaja i koji ima najveći potencijal i mogućnost sprječavanja njegovog nastanka te se toj vrsti otpada treba pridati više pažnje. Kroz poticanje kompostiranja i kroz prilično jednostavne okvirne uvjete se mogu znatno smanjiti, pogotovo u ruralnim područjima,te tako znatno smanjiti opterećenje na otpadnoj bilanci.

Situacija oko politike gospodarenja otpadom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je vrlo kritična. Odlagališta ne posjeduju ni podnu zaštitu niti se obrađuju procijedne vode, a nema ni govora o donekle uređenom sustavu deponiranja. Otpad kao što je kućni, ali i građevinski, bez ikakve obrade ili odvajanja jednostavno se „istovari“. S aspekta okoliša to ima pogotovo negativan utjecaj na izgled krajobraza i problematično je za okolna naseljena mjesta. Pored svega toga su i kapaciteti već davno preopterećeni i iscrpljeni. Izuzevši neke manje zahvate kroz godine se zbog neriješene situacije nisu ni započinjale planirane obustave i sanacije.

Zbog ovakve situacije se Županija već godinama trudi na temelju provedenih studija i hrvatske strategije doći do centralnog rješenja koje vrijedi za čitavu županiju. Prema istraživanju iz 2006.godine je na razini županije potrebno otkloniti oko 60.000 t/a do 65.000 t/a (rastuća tendencija) otpada. Za godinu 2025. se predviđa količina od do 90.000 t/a otpada kojeg je potrebno ukloniti. Dugoročno se očekuje rast tih pokazatelja.

Međutim više pokušaja za pronalaženje lokacije za centar za gospodarenje otpadom nisu bili uspješni iz raznoraznih razloga. Pored specifične teritorijalne situacije županije i njene izdužene površine, tu su pogotovo lokacijski aspekti (prije svega hidrogeološki problemi i infrastrukturni problemi) razlog zbog kojeg su dosadašnji pokušaji predlaganja rješenja propali, a tu je i nedostajuća suglasnost pogođenog stanovništva.

Ključni razlog za preispitivanje centraliziranog rješenja je odluka za korištenje mehaničko-biološkog sustava obrade otpada (MBA) sa svim svojim logističkim, infrastrukturnim i tehnološkim posljedicama, jer takvo rješenje pretpostavlja da se ukupni otpad iz kućanstava, bez ikakve prerade, prenosi do centralnog sustava za obradu otpada, kako bi tamo podlegao redoslijedu visoko kompleksnih koraka obrade koji služe za:

Smanjenje volumena otpada kojeg treba odlagati i tako bi se smanjio i potreban kapacitet, potreban na odlagalištu, za njegovo odlaganje tj produžiti rok korištenja odlagališta;
Smanjenje biološke aktivnosti kućnog otpada organskog podrijetla, kako bi se smanjile količine za klimu štetnih plinova koje ispušta odlagalište;
Smanjenje na minimum, štetnih tvari koje kroz procurivanje završe u podzemnim vodama, tj. koje bi se trebale obraditi u sustavu za pročišćavanje procijednih voda;
Smanjenje količine otpada koji se spaljuje.

Bez obzira na kvalitetu procesa obrade i time povezan stupanj redukcije, na kraju ipak ostaje, bez ikakve sumnje, odlaganje i paljenje otpada. Ali pogotovo odlaganje otpada se prema smjernicama EU prihvaća samo kao „ultima ratio“, kada se iscrpe sve ostale mogućnosti.

Prema tome se, zbog sadašnje situacije u planiranju od strane županije, postavlja pitanje zašto prvo sav otpad (kamion pun plastičnih boca) uz visoke troškove treba odvesti do centralne lokacije, kako bi se onda uz visoku razinu troškova tamo smanjio njegov volumen, te nakon toga slijede još troškovno intenzivni koraci obrade, koji zahtijevaju npr. daljnji prijevoz, spaljivanje ili slično kako bi se došlo do konačnog rješenja, a to nije nikako u suglasnosti sa zahtjevnim smjernicama EU direktive. Umjesto da se sprječava uopće ulazak otpada organskog podrijetla u sustav obrade otpada, koji  i ovako predstavlja prvu razinu sprječavanja nastanka otpada, poduzimaju se veliki i kompleksni napori kako bi količina otpada kojeg je potrebno odlagati uopće postala prihvatljiva.

Pri sagledavanju ukupnih troškova za MBA treba uzeti u obzir i sve dodatne troškove. Tako se uz same troškove obrade (varijabilni i fiksni troškovi sustava) dodaju i troškovi za transport, provjeru kvalitete, dodatni troškovi za komercijalizaciju dobivenih goriva, troškovi spaljivanja otpada (troškovi zbrinjavanja) i troškovi za vođenje deponije sa biološkim otpadom u skladu sa zakonom(trideset godina nakon zatvaranja deponije). Pokušaji smanjenja ukupnih troškova kroz komercijalizaciju starog željeza, plastike, papira i drveta iz otpada rijetko uspijevaju.

Sustavi MBA su korisni isključivo kada ste u direktnom troškovnom i pravnom natjecanju s postrojenjima za obradu velikih količina otpada, a ne i kada kao u ovom našem slučaju postoji prilika da se od početka koncipira politika gospodarenja otpadom prema najnovijim principima.

Sveukupno začuđuje da je kod odluke za centralni sustav za čitavu županiju na temelju MBA, izostavljeno sagledavanje alternativnih mogućnosti koje su bile predviđene prema prostornom i urbanističkom planu. Pri tome se očito izostavlja prilika povezivanja novih aktivnosti gospodarenja otpadom i rješavanja stare problematike.

Općenito su se hrvatske norme shematski prenijele na županiju, iako za to do sada u prošlosti nije bilo razloga. Tako je donesena odluka za centralizirano rješenje iako se moglo i bilo je vidljivo da će zbog posebne izduženosti županije i geografske situacije u odnosu na ostatak Hrvatske neizbježno nastati velika opterećenja za stanovnike  županije i posljedice.

Kako bi se mogla prepoznati i razvijati nova moguća rješenja potrebno je postići prijelom u dosadašnjim razmišljanjima i konceptima i temeljito redefinirati ciljeve politike gospodarenja otpadom na temelju zahtjeva Plana gospodarenja otpadom  RH.

Odustajanje od temeljne odluke za centralno rješenje, centra za otpad Lučino Razdolje, za čitavu županiju predstavlja odlučujuću promjenu paradigme. Već dugo je upitno – s teritorijalnom izduljenosti županije s oko 200 cestovnih kilometara (Vela Luka – Molunat) i s preglednom cestovnom mrežom je li uopće smislena tadašnja hrvatska nacionalna strategija s predloškom za centralna rješenja za županije u odnosu na Dubrovačko – neretvansku županiju. Ova dvoumica je bitna i pri pogledu na teške probleme pri pronalaženju adekvatne lokacije.

Jedna stvarna alternativa za rješavanje nadolazeće problematike može zaista biti u konstantno decentraliziranom konceptu, koji zbrinjavanja otpada rješava „na licu mjesta“ po cijeloj županiji, a ne opterećuje jedan dio sa svim otpadom. Problemi oko prihvaćanja rješenja izbjegavaju se tako da pojedino opterećenje ostaje u količinskim okvirima koji samo malim dijelom odskaču od uobičajenih. Decentralizacijom zbrinjavanja otpada je između ostalog moguće značajno pojednostaviti i poboljšati logistiku. Drastičnim smanjenjem kilometara transporta i izostavljanjem pretovarnih stanica može se očekivati znatan pad troškova prijevoza, ali i manje opterećivanje okoliša (buka, opterećenje prometa, klima). Samim time se može očekivati i lakše prihvaćanje takvog rješenja na svim razinama.

Takvo decentralizirano rješenje ipak uvjetuje tehnološke mogućnosti potrebne za tehnološke korake obrade manje količine otpada (uvođenjem redukcije sustavom odvajanja i zbog decentralizacije) na učinkovit, povoljan i za okoliš prihvatljiv način. Tu se u posljednjih nekoliko godina na tržištu pojavljuju inovativne ponude koje otvaraju potpuno nove perspektive.

Kandidat za župana dubrovačko – neretvanskog
Davor Penić
Zamjenici
Božo Letunić i Nada Ivanković

ŽUPANIJSKI CENTAR 112

Obavezna zimska oprema! Donosimo dnevno izvješće za područje Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Snijeg na cesti, zimski uvjeti

Sukladno informacijama koje smo zaprimili i koje su nam dostupne, dostavljamo vam dnevno izviješće o posebno izdvojenim događajima za područje Dubrovačko-neretvanske županije za protekla 24 sata  i to kako slijedi:

Obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama na cestama:

  • A1 između čvora Prgomet i naplate Karamatići
  • A10 između čvora Ploče i naplate Čarapine
  • DC8 Gradac-čvor Čeveljuša-Opuzen-GP Klek
  • DC9 GP Metković-Opuzen-DC8
  • DC62 Veliki Prolog-Metković
  • DC425 čvor Karamatići (A1)-čvorište Čeveljuša
  • ŽC5203 Dobroselo-Brotnja-Otrić
  • županijske ceste na području Metkovića (ŽC6220 Ploče A1, Žc 6279 Klek Badžula, Žc 6208 Vrgorac – Staševica, Žc 6276 Mali prolog-Karamatići –Ploče)

Snijega ima na području Pelješca i dijela Konavala. Dubrovnik ceste javljaju da su sve  ceste posute i prohodne.

METEOROLOŠKE PRILIKE:

Upozorenje

Na južnom i manjem dijelu srednjeg Jadrana ujutro mjestimični udari SE i S, a noću posvuda NE i N vjetra, 35-45 čvorova. Mjestimice nevere.

Stanje

Ciklonalno polje nad Jadranom i srednjem Sredozemljem sporo će se popunjavati.

Vremenska prognoza za sljedeća 24 sata, vrijedi do: 10.01.2019 u 06 sati

Južni Jadran

Vjetar SE i S, ponegdje uz obalu E, 10-20, prijepodne mjestimice do 28 čvorova, poslijepodne će postupno okretati na NE i NW 10-20 čvorova. More 3-4. Vidljivost 10-20 km. Oblačno, ponegdje kiša ili pljusak, uz obalu i snijeg, a navečer djelomično razvedravanje.

PROMET  

CESTOVNI PROMET

Privremena prometna regulacija:

  • zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi se jednim trakom, naizmjence uz semafore;
    uz privremenu regulaciju prometa vozi se na Jadranskoj magistrali (DC8):
  • jednim prometnim trakom naizmjenično uz regulaciju semafora kod Slanog, te zračna luka Čilipi gdje se četri puta tjedno u vremenu od 12:00-16:00 sati po deset minuta biti zatvorena cesta osim i uoči nedjelje i blagdana.
  • zbog uređenja raskrižja Banja i Majkovi u mjestu Slano;
  • na 26+100 do 26+400, dionica 27 zbog nastavka radova na kolnom prilazu državne ceste DC8 Štikovica od 07.siječnja do 30. travnja 2019. Povremeno postavljanje semafora radi regulacije prometa.
  • do 31.01.2019.god od 07-16 sati zbog radova na Jadranskoj magistrali (DC8) na dionici Petlja Ilijina glavica-Orsula-Dubac vozit će se uz privremenu regulaciju semaforima.

GRANIČNI PRIJELAZI

– Za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina (zbog radova);

– Na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi se jednim trakom, naizmjence, uz regulaciju semaforima (zbog radova). Do 30.04.2019. dva puta tjedno, od 13:00 do 17:00 sati (na 20 minuta) prekidat će se promet zbog građevinskog miniranja;

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl8 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije