Žutokljuni plijenor (Gavia adamsii) došao na zimovanje iz sjevernih krajeva

Zanimljiv podatak podijelio je Bariša Ilić, ispred ornitološkog društva ‘Brkata sjenica’. Naime riječ je o tek drugom opažanju žutokljunog plijenora (gavia adamsii) u Hrvatskoj.

Prenosimo osvrt Bariše Ilića:

– Jučer ujutro nakon saznanja da je u Posedarju uočen žutokljuni plijenor napuštamo terene oko Tomislavgrada gdje je tročlana ekipa istraživala ptice i uputismo se prema Posedarju. Nismo znali da li je ptica još dolje, pa je podvrda od prijatelja negdje oko Šibenika podigla raspoloženje. Stigli smo na obalu u Posedarju i vrlo brzo uočili pticu. Fotografirali smo pticu sve dok nije napustila luku negdje oko dva i pol sata iza podne.

Ptica je došla na zimovanje iz sjevernih krajeva, Norveške, Finske ili sjevera Rusije gdje se razmnožava. Za Vašu informaciju ovo je koliko je poznato tek drugo opažanje žutokljunog plijenora u Hrvatskoj.

Zahvaljujemo se Nataši Škoda koja je uočila pticu i podijelila svoj nalaz sa nama da bismo i mi mogli uživati u promatranju i fotografiranju plijenora. Izniman događaj za nas koji se bavimo pticama, – istaknuo je Ilić.

Žutokljuni plijenor (Morski gnjurac žutokljuni; lat. Gavia adamsii) je najveći član reda plijenora. Dug je 76-97 centimetara, a težak je 4-6.5 kilograma. Raspon krila iznosi mu 135-160 centimetara. Obično je veći od dosta sličnog velikog plijenora.

Gnijezdi se na Arktiku u Rusiji, Aljaskoj i Kanadi, a prezimljava na moru, uglavnom oko obala Norveške ili zapadne Kanade. Ponekad slučajno odluta malo južnije od normalnog raspona u SAD, pa čak i daleko na jug, do Arizone.

Gnijezdeći odrasli imaju crnu glavu, bijele donje dijelove i kockasti crno-bijeli plašt. Izvan sezone parenja, perje je sivlje, s bijelom bradom i prednjim dijelom vrata. Glavna razlika između njega i velikog plijenora je boja kljuna. Kljun je oblika slamke i žute je boje, zbog čega je dobio naziv žutokljuni plijenor. Znanstveni naziv Gavia adamsii, pak dobiva po mornaričkog kirurgu Edwardu Adamsu.