Jedan od najutjecajnijih vinskih magazina SAD-a objavio je listu ‘The Enthusiast 100‘. Radi se o 100 najboljih vina na američkom tržištu u 2022. godini. U toj su se elitnoj skupini našla i dva hrvatska – jedno s Komarne, vinarije Volarević i jedno iz Istre, vinarije Saints Hills.

Volarevićev Platinum Edition Plavac Mali iz 2018. našao se na 53. mjestu s 95/100 osvojenih bodova, dok se Toljev chardonnay Saints Hills Le Chiffre iz Radovana u Istri našao na 77. mjestu s 94/100 osvojena boda.

Ove visoke ocjene je hrvatskim vinima Wine Enthusiast dodijelio ranije ove godine, ali uvrštavanje dva hrvatska vina na listu najboljih na svijetu je novo, još vrijednije priznanje.

– Naš distributer poslao je naše uzorke Wine Enthusiastu između 21.000 drugih uzoraka iz cijelog svijeta – rekao nam je Josip Volarević, vlasnik vinarije Volarević. – Pravo na sudjelovanje u kušanju imaju sva vina koja se uvoze u Ameriku, a distributer određuje koje će poslati na ocjenjivanje. Njima je to značajno za prodaju na američkom tržištu, pa u konačnici svi distributeri pošalju sva vina i vide kako su prihvaćena na tržištu u odnosu na cijenu i kvalitetu.

– Što se našeg vina tiče, distributer je poslao sva tri naša crna vina, standardni Plavac, Plavac Gold Edition i Platinum Edition. Standardni Plavac je dobio 91 bod, Gold Edition 94 i Platinum Edition 95 od mogućih 100. Bilo je tu i drugih vina iz Hrvatske. Naprimjer, naš Plavac Gold Edition s 94 boda je u rangu 55 dolara, a Platinum Edition s 95 bodova košta 139 dolara. Bez obzira na cijenu i ocjenu, oni na kraju godine izaberu 100 vina koja su im velika iznenađenja. Ima vina koja su ocijenjena s 97 bodova, a jeftinija su od moga i nisu ušla u izbor od 100 najboljih vina na američkom tržištu 2022. – pojašnjava tridesettrogodišnji Josip Volarević.

– To je njihov osobni izbor i ukus, jer svatko postavlja pitanje vrijedi li jedan bod razlike da je vino dva i pol puta skuplje, a niti bodovanje ne jamči da ćeš doći na listu od 100 najboljih.

Foto: Cropix / Iz Obiteljske vinarije Volarević

Tako je i s tržištem – proizvođači se moraju prilagoditi ukusu kupaca, o čemu Josip također ima svoje mišljenje, kojemu je prilagodio i način rada. Završio je srednju poljoprivrednu školu u Zagrebu, gdje se nastavio školovati, upisao Agronomski fakultet, diplomirao, a uskoro će braniti svoj doktorski rad.

– Ovo je prvi Plavac mali koji nije dugo odležao u bačvama i nije tehnološki rađen kao svi drugi plavci, nego totalno drugom filozofijom u koju sam krenuo 2016. godine i otada radim na drugi način. Uvijek su se kopirale neke tehnologije, francuske ili nečije druge, pa se radilo na istu shemu i problem je tog plavca bio što je bio dosta taničan. Ti su tanini tražili vrijeme u drvetu pa bi vina izašla iz drveta ili ‘predrvena‘ ili s ‘puno drveta‘ i nekih aroma koje nisu svojstvene samo Plavcu Malom. Meni je bilo bitno prenijeti svježinu i voćnost plavca u bocu, to je bio cilj. Plavac Platinum iz 2018. je bio samo 8 mjeseci u drvenoj bačvi, da se ‘zaokruži‘, a iza toga samo odležava u boci. Dosad je u standardnoj proizvodnji odležavao dvije godine u drvu – pojašnjava Josip, očito zaljubljen u svoj posao, u koji često uvodi inovacije.

U njegovoj obitelji vinarstvo i vinogradarstvo nije tradicija, pa im i na logu piše ‘Mi stvaramo tradiciju‘.

Uvrštenje na listu 100 najboljih vina na američkom tržištu u 2022. godini ne vidi samo kao vlastiti uspjeh, već ga smatra i velikim uspjehom Hrvatske jer je ovo, kako kaže, prvi put u povijesti da je neko naše autohtono vino i sorta ušla u neki izbor 100 najboljih vina.

– Teško je ući u taj izbor jer je konkurencija ogromna, a posebno s vinom 6 i po kiseline i skoro 17 alkohola. Inače sva takva vina teško prolaze na ocjenjivanjima – govori iz vlastitog iskustva. – Njihova nepca navikla su na uglađena, meka vina, zato naš Plavac želimo modernizirati i prilagoditi svjetskom tržištu. Naši su im inače ‘preoštri‘. U ovim stvarima više nije bitno ni mišljenje enologa, nego što kupac traži. Nema tu puno filozofije, zna se što je već duže vremena trend. Neke stvari će se trebati promijeniti, a trebale su se odavna promijeniti. Plavac može biti bolji nego što je, a toliko o njemu pričamo – govori Josip Volarević, pa iznosi jedan primjer gdje smo opet, općenito, bili nepažljivi prema nečem svojem:

Foto: Cropix / Iz Obiteljske vinarije Volarević

– Ne znamo se kanalizirati. Imamo 130 autohtonih sorti, a gdje god dođeš vanka, nitko nije čuo za Hrvatsku da proizvodi vino, a obišao sam dosta svijeta. Neki dan sam pričao s čovjekom iz Njemačke koji drži 280 vinoteka i nikad nije imao hrvatsko vino u vinoteci. Mene to ne čudi! Kad sam živio u Kanadi, naša su vina bila pod crnogorskom zastavom. Mi uopće nismo imali u LCBO-u (Odboru za kontrolu alkoholnih pića Ontarija, op.a.) svoj dio gdje piše Hrvatska i naša zastava. Pa su nas stavili pod crnogorsku. Njima je njihova država omogućila da imaju svoju zastavu i pomogla im, da bi mi tek prošle godine dobili svoju zastavu, intervencijom mene i još nekih ljudi. Sad dosta hrvatskih vinara izvozi u Kanadu, pa se konačno prošle godine to isposlovalo – zaključuje Josip Volarević.