Ostanimo u kontaktu

GLAZBA VJETRA

U Rogotinu su prvi put ‘zapjevale‘ vjetroorgulje

Objavljeno prije

Foto: Denis Jerković/HANZA MEDIA

U Rogotinu su prvi put “zapjevale” vjetroorgulje. Senzacija je to kojoj su svjedočili i reporteri Slobodne Dalmacije, jer su rogotinske orgulje, “kraljice među instrumentima”, prve na svijetu muzicirale zahvaljujući vjetru.

Glazbom su zadovoljni svi, majstor koji ih je konstruirao, ali i stanovnici Rogotina, koji će uskoro moći svakodnevo slušati glazbu vjetra.

Na brdu Trovro postavljeno je 14 od ukupno 21 svirale, a preostalih sedam bit će postavljeno nakon završetka kraka betonske konstrukcije prema Pločama, na kojoj građevinci intenzivno rade.

ZAŠTITA OD BUKE

Kakav je to zvuk što ga stvaraju orgulje na Trovru?

– Zvuk je boje principala, to je najoštriji zvuk na orguljama, specifičan za taj instrument. Preostale su nam još manje korekcije zvuka, a ako bi se kojim slučajem za vrijeme jakih vjetrova ipak stvarala buka koja bi smetala lokalnom stanovništvu, na orguljama su ugrađeni ventili i po potrebi se mogu zatvoriti – rekao nam je Alen Kvaternik, majstor koji ih je proizveo, dok je sa svojim pomoćnicima Bojanom Sapundžićem i Božom Špernjakom obavljao završne radove na postavljanju rezonantnih cijevi i zaštitnih mrežica. U betonske konstrukcije najprije su ugradili tube, a u sredinu rezonantne cijevi i labije, čime su kompletirana svirala u dvije od triju orgulja koje se grade na Trovru.

Nema govora da će orgulje previše bučiti, premda vjetra na vrhu brda Trovro ne nedostaje, dapače, ima ga u izobilju.
Ovo je bila samo proba, ali za oko mjesec dana svaki put kad zapušu čarobni maestral, bura ili jugo neretvanskom dolinom razlijegat će se pjev vjetroorgulja s brda Trovro ponad Rogotina.

Vjetrovi preuzimaju ulogu orguljara upuhujući u velike tube zrak, koji iz svirala izlazi kao zvuk različitih boja i visina, od baroknih pa do romantičnih tonova. Rogotinske vjetroorgulje jedine su na svijetu, nije poznato da igdje postoji išta slično.

Najbliže su im zadarske Morske orgulje, ali one snagu mora preobražavaju u melodije, dok ove rogotinske za svoj pogon koriste vjetar.

Bit će to jedinstvena atrakcija za Neretvane, ali i za brojne posjetitelje. Upravo s Trovra pogled puca na neretvansko ušće, koje je sada, nažalost, pusto zbog pandemije koronavirusa.

STIGLE IZ KOPRIVNICE

Orgulje su u neretvansku dolinu stigle iz ravne Podravine, točnije iz Koprivnice.

Većina dijelova na sviralama izrađena je od posebne vrste inoksa, 316, koji se koristi u morskim krajevima jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa.

Na Trovru, stotinjak metara nad morem, do kojega vodi tek probijeni makadamski put, koji će se u skorijoj budućnosti popločati kamenom, u planu je i uređenje biblijskog vrta, čime će se zaokružiti ova jedinstvena cjelina koja će nesumnjivo biti izvrsna turistička atrakcija.

Nije bilo lako konstruirati vjetroorgulje. Projektant, Pločanin Željko Škorić, mislio je na sve, a glavna ideja vodilja bila je ruža vjetrova koji pušu na ovom prostoru.

Jedne orgulje postavljene su prema Pločama i njima će “pogonska energija” za stvaranje zvuka biti maestral, koji hladi Neretvu u vrućim ljetnim danima.

Druge su orgulje okrenute prema Neretvi i za stvaranje zvuka trebat će im jugo, dok će na orguljama usmjerenima prema Rogotinu orguljaš biti bura. Orgulje su tako pokrile sva godišnja doba pa, s obzirom na učestalost i brzinu vjetrova, glazbe neće nedostajati.

A orgulje koje pjevaju na vjetru zahtjevne su i u građevinskom smislu. Radove izvodi dubrovačka građevinska tvrtka “Trag”.

Otkrivaju nam da su za svaki krak orgulja ulili više od 40 kubičnih metara betona. Dužina pojedinačnih vjetroorgulja je 15,5 metara, širina je 2,25 metara, a >ulazni je profil širok 1,2 metra.

KOŠTAJU TRI MILIJUNA

A jednako težak, možda i teži posao od konstrukcije vjetroorgulja i građevinskih radova bilo je zatvaranje financijske konstrukcije, jer je projekt koštao oko tri milijuna kuna.

U tome se uspjelo zahvaljujući Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je vjetroorgulje u Rogotinu uvrstila u širi projekt “Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve”, za koji je dobila sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Prijavitelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, partneri su Grad Ploče i Grad Metković, stručni je partner Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je ukupnu pripremu projekta i prijavu provela Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

Ambiciozan je to projekt koji osim izgradnje vjetroorgulja uključuje popločavanje oko kilometar dugačke staze, postavljanje klupica od prirodnih materijala, kamena i drva, u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje info-karte, izgradnju promatračnice s panoramskim dalekozorom i izgradnju edu-eko vrta s hortikulturno uređenim sadržajem.

– Najprije se izrežu svi dijelovi tube, redukcija, cijev, rezonator, poklopac rezonatora po šabloni i dimenzijama svake svirale, a onda se lim savija na hidrauličnoj savijačici pod pravim kutom ili, kao kod redukcije, pod određenim kutom. Kad su svi sastavni dijelovi gotovi, počinje zavarivanje, i to TIG postupkom, nakon čega se varovi bruse i poliraju. Prirubnice se tokare i zavaruju na rezonatore i usisne dijelove. Labijumi su unikati i izrađuju se od cinčanog lima, a spajanje se obavlja lemljenjem – objašnjava Alen Kvaternik iz tvrtke “Orguljarstvo Kvaternik”.

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije