Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 23. listopada raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (9% više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67% njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo  13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 2%, dobit je  smanjena za 2%, a konsolidirana dobit je manja za 3%.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26%), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20%), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13%), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11%). te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (10%)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4%.  Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna  (64%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21% (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 8% (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106%, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od 2% u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35% od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16% u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 307 milijuna kuna (38%), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19%).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46%), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41%) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13%).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353% u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90%) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122% – što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili 8% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30% ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji,  prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (6%). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%,dok je u Republici Hrvatskoj s 2% na 3%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od 3% u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kn.

U 2019. u odnosu na 2008 godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa 4% na 14% u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine.

Gledajući od 2008. pa naovamo, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon 10 godina gubitaka.

Trojić je istaknula „s 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja“.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu, „vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima.“

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj, Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova. Šimić je istaknula: „HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid – 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu“.