Ostanimo u kontaktu
SPOT Shopping Mall 1200px

PU DUBROVAČKO-NERETVANSKA

Rezultati akcije ‘Manje oružja – manje tragedija’

Objavljeno prije

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je i ove godine u doba božićnih i novogodišnjih blagdana na području cijele Županije intenzivirala aktivnosti u sklopu akcije „Manje oružja – manje tragedija“. Cilj ovih aktivnosti je potaknuti one građane koji još uvijek u svojim domovima imaju nedozvoljeno oružje, streljivo ili minsko eksplozivno sredstva da ih uklone iz svoje blizine i na taj način svoj život i živote svojih bližnjih, poglavito djece, učine sigurnijim.

U ovogodišnjoj akciji građani su dragovoljno predali 13 ručnih bombi, 1 minobacačku minu, više od 4 kg eksploziva, oko 1 kg baruta, 3 topovska streljiva, 1335 komada raznog streljiva i 50 komada detonatorskih kapisli.

Na 10 info-punktova koji su bili organizirani u Dubrovniku, Metkoviću, Pločama, Korčuli, Stonu, Orebiću, Grudi i Župi dubrovačkoj, osim policijskih službenika protueksplozijske zaštite, nalazili su se i predstavnici braniteljskih i lovačkih udruga te se ovom prilikom njima, kao i predstavnicima medija koji su podržali ovu akciju, posebno zahvaljujemo.

Od početka akcije 2007. godine do kraja 2019. g. dragovoljnim predajama ukupno je prikupljeno preko 126 tisuća raznih eksplozivnih sredstava, više od 936 kg eksploziva, preko 169 kg baruta, 103 komada ručnih raketnih bacača, 63 poluautomatske i repetirajuće puške,  45 pištolja i preko 291 tisuću raznog streljiva.

Zahvaljujemo se svim građanima koji su do sada prepoznali značaj ove akcije i vratili oružje, a sve druge pozivamo da slijede njihov primjer i podsjećamo ih da se akcija i dalje nastavlja te da mogu bez vremenskog ograničenja predati zabranjeno i dozvoljeno oružje.

Naglašavamo da se protiv njih neće pokretati nikakav prekršajni niti kazneni postupak, dovoljno je da se obrate najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192, nakon čega će policijski službenici u civilu doći na dogovoreno mjesto i preuzeti opasna sredstva.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

ŽAŠTO SE BOJIMO

Što se krije iza velikog broja učenika koji su razred završili s odličnim uspjehom?

Objavljeno prije

Autor

O odgoju i obrazovanju, i o svim segmentima toga procesa u povijesti čovječanstva, raspravlja se stoljećima, a sve u cilju poboljšanja sadržaja, načina rada, ocjenjivanja, i evaluacije .

Jedno od važnih pitanja svakako je ocjenjivanje učenika s ciljem eliminacije nerada i afirmacije opće uspješnosti u poučavanju. I o tome i o drugim pitanjima  predlagane su brojne reforme u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Nažalost, gotovo da ni jedna reforma nije dovedena do kraja, što proizvodi nove probleme posebno u kriznim vremenima.

Danas u doba korona-krize u zemlji i u svijetu, pojedini stručnjaci pitaju se je li velik postotak učenika-odlikaša rezultat njihova rada i stečenog znanja ili se radi o poklanjanju ocjena koje nisu rezultat usvojenog znanja.

Poznato je su svi u školskom sustavu u posljednje dvije školske godine radili u otežanim uvjetima i da su se mijenjali nastavni modeli, A, B, C, ovisno o epidemiološkom stanju.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja prošle godine 2019./2020., u hrvatskim osnovnim školama ocijenjeno je 314. 615 učenika, a od toga broja je njih 200.041 ili 63, 58 posto završilo školsku godinu s odličnim uspjehom, dok su 394 učenika ili 0,13 posto upućeni na ponavljanje razreda.

Mnogi misle da je takvo ocjenjivanje učenika nerealno s obzirom na koronu, potrese, poplave i druge nedaće koje su pratile  učenike, učitelje, roditelje i sve ostale građane, te se pribojavaju da bi slični rezultati mogli biti i ove školske godine!

Pri tome se ističe podatak da je u Međimurskoj županiji bilo 89 ponavljača , odnosno više nego u drugih 13 županija u Hrvatskoj uključujući i Dubrovačko-neretvansku u kojoj je samo jedan od 9.718 učenika izgubio godinu dok je njih 6.215 ili 63, 95 posto školsku godinu završilo s odličnim uspjehom.

Nama se čini da su i u složenim uvjetima rada vrijedni učenici i dalje ostali vrijedni i uporni i da su zasluženo ostvarili odlične uspjehe. Jasno je da je uvijek bilo i da će biti onih učenika i roditelja koji će smatrati da je netko drugi kriv za nešto slabiji uspjeh, ili neuspjeh. Međutim, misli li itko na koje su teškoće u on line nastavi nailazili roditelji i učenici, kako je bilo onim učenicima čiji su jedan ili oba roditelja otišli na rad u inozemstvo pa su ostali s djedom i bakom, jesu li svi učenici imali signal za praćenje on line nastave, je li bilo moguće organizirati dodatnu i dopunsku nastavu, brojne školske i izvanškolske aktivnosti, razmišlja li se koliko se i kako nedostatak sportskih aktivnosti odrazio na psiho-fizički razvoj djece?

Prozivaju se učitelji da „robuju“ upisnoj politici  pa učenicima osmih razreda radi upisa u srednje škole daju više petica nego zaslužuju?

A nitko ne kaže (i ne zna) koliko energije učitelji i razrednici ulažu da bi svoje učenike prvo poučili a onda objektivno i ocijenili. Zbog čega se (uostalom) bojimo velikog broja odlikaša u osnovnoj školi, ako znamo da se godinama govorilo da težimo školi (osnovnoj) bez ponavljača? I učitelji i većina učenika ulažu goleme napore kako bi ispunili osnovne ciljeve odgojno-obrazovnog procesa. Zašto onda stavljamo „pod lupu“ broj odlikaša koji su svoje ocjene zaslužili, i koji na natjecanjima u zemlji i u svijetu uz pomoć svojih mentora ostvaruju iznadprosječne pa i vrhunske rezultate.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl8 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije