Ostanimo u kontaktu

UDRUŽENJE VINARA KOMARNE

Premijera zajedničke etikete Komarna 7 ‘K7 Plavac mali 2016’, isključivo za američko tržište

Objavljeno prije

BOSTON, MA. – Izvrsne vijesti za razvoj vinskog tržišta za vinare iz naše regije. Croatian Premium Wine Imports, Inc. (CPWI), www.croatianpremiumwine.com, u suradnji sa udrugom Komarna 7, objavili su prvu, ikada na svijetu zajedničku etiketu između uvoznika i vinara.

– Željeli smo kreirati etiketu namijenjenu isključivo za američko tržište i dobili smo izvrsan plavac mali, visoke kvalitete, baršunastih tanina, i arome karakteristične za Vinogorje Komarna pod nazivom K7 Plavac mali 2016, – izjavio je Win Burke, direktor i suosnivač tvrtke CPWI.

Mihovil Štimac predsjednik uduge K7 komentirao je kako je udruga oduvijek željela kreirati zajedničku etiketu, a zahvaljujući suradnji sa CPWI dobili su priliku da se to ostvari relativno brzo.

Komarna 7 – K7 Plavac mali 2016

Članovi udruge su zajedno donijeli odluku o tome kakav okus će imati K7 Plavac mali 2016. Enolozi Josip Volarević, Vinogradi Volarević, i Marko Šuman, Terra madre vinarija, izveli su blend i produkciju za najbolji spoj plavca malog iz različitih vinarija kako bi napravili vino pod zajedničkim brendom za američko tržište.

– Zaista sam ponosna na suradnju ljudi iz mog rodnog kraja i čast mi je predstaviti i donijeti dašak arome iz Dalmacije u SAD, – izjavila je Mirena Bagur koja je suosnivač tvrtke CPWI za uvoz, promociju i prodaju hrvatskih vina na američko tržište.

Kao predstavnik udruge Komarna 7, u Bostonu je prisustvovala je gdja. Vedrana Martinovic Trutina iz Terra madre vinarije, koja je ovom prilikom rekla kako je sa oduševljenjem prihvaćen plavac mali s autentičnom aromom Dalmacije, te dodala da je ovo tek početak uspješne suradnje gdje se pokazalo kako se zajedničkim snagama može mnogo toga postići.

Komarna 7 – K7 Plavac mali 2016

 

TKO ĆE DOBITI DRŽAVNE PARCELE

Poljoprivrednici strahuju, što će biti s državnim parcelama u dolini Neretve

Objavljeno prije

Autor

Zakoni o državnom poljoprivrednom zemljištu mijenjali su se nekoliko puta, a najnoviji prijedlozi izmjena i dopuna Zakona čekaju saborsku raspravu ili proceduru.

Nakon objavljenih prijedloga u dolini Neretve postojala je bojazan da će jedinice lokalne samouprave dobiti neograničene mogućnosti odlučivanja te da će pojedinci ili tvrtke dobivati i do 100 hektara državnoga zemljišta, što ne bi bilo prihvatljivo svima koji žele obrađivati zemlju i proizvoditi.

Poznato je da su neke udruge i pojedinci prilikom svake izmjene i dopune Zakona imale primjedbi, a često su se javljale i informacije o nezakonitostima u raspodjeli državnoga zemljišta.

Iako najnovije izmjene i dopune Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu još nisu prošle saborsku proceduru, a održana je javna rasprava, Grad Opuzen je prije nekoliko dana objavio natječaj za zakup parcela s naznakom da prednost imaju dosadašnji korisnici i domicilno stanovništvo, a posebice mlađi poljoprivrednici. Radilo se o 770 hektara zemljišta i zakupu na 25 godina s mogućnostima produljenja, s maksimalnom površinom od 3 hektara.

Dodatnih nekoliko desetaka hektara planirano za povrat davalo bi se u zakup na kraće razdoblje.

I onda, kao grom iz vedra neba, poništen je natječaj s obrazloženjem da nije moguća komunikacija sa svim zainteresiranima zakupiteljima te da su ustanovljene nove čestice zemljišta koje nisu navedene u natječaju.

Inače, Opuzen je bila prva jedinica lokalne samouprave u dolini Neretve koja je raspisala takav natječaj.

Zbog toga se postavlja pitanje zašto stručne službe ili tko već, nisu na vrijeme popisali sve čestice kojima država (Grad) raspolaže pa onda objavili natječaj, a i zbog čega je uopće natječaj raspisan kad u Saboru još nije donesena odgovarajuća odluka.

Prema medijskim osvrtima i mišljenjima poljoprivrednika natječaj je poništen zbog stoga što većina dosadašnjih zakupoprimaca ne bi prošla na novom natječaju, a izgubili bi posjede koje su koristili.

Oni koji desetljeće ili dva posjeduju određene površine i koji su zasadili mandarine i brali ih, ali i podmirivali svoje obveze, pitaju se zašto njih ne štite zakonski propisi i zbog čega ne mogu ostvarivati dodatne prihode. Nisu za to da mlađi dobiju parcele, a da ih oni sa 60 ili 70 godina života moraju napustiti.

Zalažu se i za prijenos prava posjedovanja određenih površina sa starijih osoba na njihov prvi nasljedni red prilikom natječaja za zakup, te za neka druga prava.

Uglavnom, svi traže razumijevanje i odgovarajuće odluke države, kako bi se izbjegli mogući sudski procesi, pa i pred europskim sudištima.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije