GKS METKOVIĆ
Predstava ‘Nora – Kuća lutaka’ održana na daskama kulturnog središta u Metkoviću

U izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika u četvrtak je na sceni Gradskoga kulturnoga središta Metković održana predstava ‘Nora – Kuća lutaka’.
Riječ je o predstavi autora Henrika Ibsena, u adaptaciji i dramaturgiji Antonele Tošić te režiji Paola Tišljarića (koji potpisuje i scenografiju). Predstava spaja hrvatski kazališni istok i jug, a nastala je u koprodukciji s gradskim kazalištem Joza Ivakić iz Vinkovaca. Predstava je privukla brojnu metkovsku publiku, a posebice učenike metkovskih škola.
U komadu Igraju: Matea Marušić – Nora, Matija Grabić – Helmer, Marija Šegvić – Linde, Bojan Beribaka – Krogstad i Hrvoje Sebastijan – doktor Rank.
Lutkina kuća, drama je koja od svoje praizvedbe u Kopenhagenu 21. prosinca 1879. godine ne prestaje intrigirati ni publiku ni kazališne umjetnike. Nordijski dramatičar Henrik Ibsen postigao je njome ne samo golem kazališni uspjeh već i snažno uzdrmao niz društvenih struktura što su se našle pogođene kritičkim mislima ove drame. Drama završava kada glavna protagonistica Nora, koja je dotad bila u naizgled skladnom braku s odvjetnikom Torvaldom Helmerom, napušta svoj dom da bi mogla postati osoba kakva želi biti, a ne samo lutka za igranje u rukama svog muža. Ibsen je kazalište smatrao javnom govornicom na kojoj autor izražava i bori se za svoje ideje bez obzira na moguće negativne reakcije publike koja je zarobljena u naučenim društvenim obrascima. Nora je simbol pobune, ona ne želi više nikome polagati račune, pravdati svoje postupke ili dati drugom da odlučuje umjesto nje. Želi vlastito pravo izbora i odlučivanja. 143 godine kasnije, tamo gdje Nora završava, počinje predstava Kazališta Marina Držića.
PAROVI MUZEJA U VIDU
Arheološki muzej Narona donosi ‘nešto novo’, zabavne činjenice o brakovima u Rimskom carstvu
Arheološki muzej Narona donosi ‘nešto novo’, uz parove iz muzeja u Vidu dijeli zabavne činjenice o brakovima u Rimskom carstvu

Arheološki muzej Narona donosi ‘nešto novo’. Pod oznakom #somethingnew na društvenim mrežama podijeli su parove iz muzeja u Vidu, odnosno zabavne činjenice o brakovima u Rimskom carstvu. Prenosimo…
Parovi iz Arheološkog muzeja Narona
#somethingnew
Brakovi u Rimskom carstvu – funfacts
– Muškarac je u rimskome društvu bio glava obitelji
– Rimljani su poznavali dva oblika sklapanja braka: želi li se uz sklapanje braka zasnovati i muževa vlast nad ženom (cum manus) ili ne (sine manu)
– Kako bi zaruke postale i “službene” muškarac je (ili dječak) na srednji prst lijeve ruke svoje zaručnice stavljao željezni prsten
– Osim braka, u Rimu su postojale i druge trajne zajednice muškaraca i žena – konkubinati i contubernium
– Iako je kretao od slobode, rimski se brak nije uvijek sklapao na temelju slobodne volje
– Za razvod braka nije trebao postojati neki određeni razlog
– Brakovi su uglavnom bili politički, jer je to bila veza između zeta i punca, a kad bi došlo do problema u njihovom poslovnom odnosu i brak bi se često raspao
– Mladenke su u prvoj bračnoj noći svoj pojas vezale u Heraklov čvor kojeg je mladoženja razvezivao, i ako bi uspio, imao bi puno djece, kao i Heraklo
Parovi iz Arheološkog muzeja Narona
- August i Livija
- Agripa i Julija Starija
- Druz Stariji i Antonija Mlađa
- Germanik i Agripina Starija
- Klaudije i Agripina Mlađa
- Sport2 danaPOMLAĐENA NERETVA PUTUJE U PLOČE
Neretva danas s Jadranom LP igra osminu-finala županijskog Kupa
- Sport1 danMEĐUNARODNI TURNIR U SARAJEVU
‘Otpisani’ pobjednici rukometnog turnira za veterane ‘Sarajevo ljubavi moja’
- Novosti1 danAGLOMERACIJA GRADA METKOVIĆ
Počinju radovi u Ulici Ante Starčevića
- Sport1 danIZBORNA SKUPŠTINA LAĐARA
Luka Oršulić jednoglasno izabran za novi mandat na čelu Udruge lađara Neretve