VRHUNSKA IDEJA IZ KUŽINE BRNAS
Poduzetnik, pjesnik i novopečeni čokoladar Ivica Fudo Brnas stihove sljubio u slatki poklon
Gledamo Anu Sasso i nemamo pojma kome idu te strastvene riječi! Otkrili smo Dalmatinca koji ih je napisao supruzi, a sad ih je spakirao u čokoladu, piše Slobodna Dalmacija o našem sugrađaninu Ivici Fudi Brnasu…
Nepisano je pravilo da, želite li jednostavnom gestom nekome izraziti naklonost, darujete cvijet ili finu čokoladu.
Potonja opcija mogla bi od sada biti rječitija zahvaljujući ideji Ivice Brnasa Fuda, tekstopisca/pjesnika iz Metkovića koji, na sreću, ima i poduzetničkog duha, piše Slobodna Dalmacija.
Fudo je, naime, autor nekih od najpopularnijih pjesama koje se već godinama izvode na estradi; njegov je poetski izraz prepoznao i jedan od naših najdarovitijih skladatelja Pero Kozomara, prvi čovjek klape ‘Rišpet‘, koji je uglazbio Fudove stihove.
Tako su, primjerice, nastale pjesme ‘Prsti zapleteni‘ (koju je ‘Rišpet‘ otpjevao u duetu s Jelenom Rozgom), potom ‘Lumin‘, u čijem spotu glumi glasovita ljepotica Ana Sasso, a Fudo ju je inače napisao u povodu svojeg srebrnog pira, to jest proslave 25 godina braka sa svojom voljenom suprugom.
Pjesma ‘Fališ mi‘, koju također pjeva ‘Rišpet‘, pak, bila je ključna; upravo stihovi te skladbe našli su se na, nazovimo je tako, pilot-čokoladi kojom je Fudo – po vlastitu priznanju – ispunio svoj dječački san.
– Oduvijek sam volio hranu i stihove, a na čokoladu sam – uz autohtone specijalitete iz doline Neretve – posebno slab.
Zato mi je bila želja napraviti nešto baš ovako, takorekuć za svoju dušu. Došao sam u fazu života da sam, evo, nadomak moje šezdesete, prošao puno i radio štošta: profesionalno sam igrao rukomet dvadeset godina, podigao troje djece i dvoje unučadi (zasad!), moje pjesme pjevaju klapaši iz ‘Rišpeta’, te klape ‘Grobnik’, ‘Bunari’, ‘More’, sastav ‘Versi’, tamburaška formacija ‘Vranac’, ali i moćna ‘solo grla’ kao što su Goran Karan, Branko Medak… – kazuje za Slobodnu Dalmaciju daroviti Matkovac, inače ‘tata’ gastronomskih projekata poput Cipolijade u Metkoviću i Raštikijade u obližnjem Vidu, k tomu i dugogodišnji spiker lokalne radio postaje te privatni poduzetnik.
KAD OSJETIMO DA JE PA’ CUKAR!
Pisanje tekstova pjesama mu je, uz ostalo što radi i od čega živi, konstanta, ali više za dušu nego za džep. Stoga mu je u ovoj čokoladarskoj priči, napominje, najvažnije bilo realizirati naum: sljubiti dva životna začina, pjesmu i čokoladu.
– Odlučio sam se za pjesmu ‘Fališ mi’ kao prvu koja će se naći na luksuznom omotu, jer smatram da njezin naslov nosi jednostavnu i jaku poruku. Može biti upućena ženi, muškarcu, ali i – slatkišu.
Ono, kad osjetimo da nam je ‘pao cukar’, pa ugledamo upravo ono što nam fali: prekrasnu čokoladu – vrckavo i slikovito će naš inventivni sugovornik.
Za tehničku potporu oko realiziranja svog nauma obratio se maloj zagrebačkoj manufakturi.
– Išao sam na sigurno, javio se proizvođačima koji se kriju iza naziva ‘Vrsna chocolates’. S njima sam se konzultirao u vezi sa sastavom proizvoda, repromaterijalom. Stoga sam priči o profinjenom slatkišu u osebujnom omotu dodao i autohtonu komponentu.
Prva čokolada ‘Fališ mi’ tako je napravljena od najfinije tamne belgijske, odnosno švicarske čokolade, ali s dodatkom domaćeg rogača i mrvicu lavande, aromatične biljke izrasle, kao i rogač, ispod našeg sunca.
MISTO ROGAČA RESTE DRAČA
Tužno je da u našim poljima ‘misto rogača reste drača’, da su ljudi zaboravili koliko je ta neugledna mahunarka zapravo zlata vrijedna. Vjerujem da će se našim ljudima svidjeti podjednako ova čokolada i poruka koju krije, ali potajno priželjkujem da postane i traženi izvozni proizvod. Zato je već vidim oplemenjenu raznim domaćim dodacima, kao što su arancini, bajami i drugo, te u dvojezičnoj varijanti – namiguje Fudo.
No, to nije sve što mu se mota po glavi.
– Ponekad mi bude žao koliko ljudi malo znaju o autorima naših najboljih pjesama, zato sam i druge htio uključiti u ovu priču, pristanu li na to.
NEPOZNATI HITMEJKERI
Recimo, malo ljudi zna da je legendarnu pjesmu ‘Zora bila’ i ‘Mislin samo na te’ napisala Omišanka Sanja Tafra, a uglazbio Pero Kozomara. Isto tako, svi vezuju stihove ‘Croatio, iz duše te ljubim’ uz klapu ‘Intrade’, nemajući pojma da iza tih riječi zapravo stoji samozatajni tekstopisac Ante Sikirić, ili primjerice u slučaju klapskog megahita ‘Da te mogu pismom zvati’, koji su također nenadmašno otpjevali Branko Bubica i momci iz klape ‘Maslina’; ljudi mahom nemaju pojma da je ta divna pjesma potekla iz pera Frane Bilića.
Još jedna od ‘pjesama za sva vremena’ zasigurno je i pomalo funeralno intonirana ‘Meni ne more bit’ autorice Snježane Perić, za koju jamačno skoro nitko od publike nije čuo, kao i za Branka Slivara, tvorca sjajnih stihova pjesama ‘Od zipke do križa’, ‘Do pobjede’ i ‘Lipote gladan, jubavi žedan’.
Tu je i Vinko Barčot, skoro nepoznati autor divne pjesme ‘Ne diraj moju jubav’, također i Vilma Neškovčin koja je, između ostalog, napisala ‘Škrinju jubavi’, ‘Ribar san stari’ i ‘Ferma bi vrime’, i tako dalje.
To bih nekako ispravio kroz ovu slojevitu čokoladnu ediciju, bila bi to slasna pjesmarica i oda hrvatskim autorima – zaneseno će Ivica Brnas Fudo, pjesnik i novopečeni čokoladar iz Metkovića.
ORNITOLOŠKO DRUŠTVO 'BRKATA SJENICA'
Zimsko prebrojavanje ptica u delti Neretve
Već dugi niz godina Ornitološko društvo Brkata sjenica u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima DNŽ u siječnju obavlja zimsko prebrojavanje ptica.
Prebrojavanje se tijekom siječnja obavlja širom Europe, a cilj je prebrojati ptice na svim područjima zimovanja. Prebrojavanje je u Neretvi odrađeno u dva dana na svim vodenim površinama. Obišli su i područje Malostonskog kanala, solane Ston i Neretvanskog kanala do Dube stonske. Podatci se prosljeđuju koordinatoru u Hrvatskoj koji ih objedinjene iz cijele Hrvatske šalju u europsku bazu gdje se obrađuju te se poduzimaju koraci u zaštiti ako je potrebno.
„Do prije desetak dana stanje nije bilo obećavajuće, a razlog je bio nedostatak ptica zimovalica ove zime. A onda je došlo zahlađenje i sve je došlo u normalu, na brojnost ptica u prijašnjim godinama, a mogli bismo reći i boljeg stanja nego prijašnjih godina po brojnosti ptica i brojnosti vrsta što nas je jako obradovalo. Imali smo kao i prije najbrojniju populaciju galebova, riječnog i klaukavca, a uz bok su im patke i liske. Siječanjsko prebrojavanje ove godine jest najbrojnije, po vrstama i brojnosti ptica. Imamo tako deset vrsta patki, čaplje, siva, mala bijela, velika bijela i čaplja govedarica, tu su i liske u dosta velikom broju, mali i veliki kormoran, žličarke, mala, krivokljuna i crvenonoga prutka, veliki pozvizdač, zlatar pijukavac, dugokljune čigre, žalare cirikavce, kokošice, vodomare, šljuke kokošice, labudove itd…
Kao zanimljive vrste istaknuti ćemo šest jedinki plamenca koje smo prvi put zabilježili u zimskom prebrojavanju, veliku brojnost malog sokola od šest jedinki kojeg smo do sada nalazili u malom broju, dosta veliku brojnost (29) dugokljunih čigri i na kraju veliki broj liski koje su „kampile“ u Parilima i staroj Neretvi. Izbrojali smo više od 14.000 ptica i 64 vrste ptica tijekom obilaska Neretve i Stona, a točan podatak znat ćemo kad odradimo unos podataka sa terena. Drago nam je da je ponovo dokazano da je istina ono što uporno govorimo, da je stanje ptičjeg svijeta kod nas na zadovoljavajućoj razini i da nije istina ono što uporno ponavljaju iz jedne ‘ozbiljne’ udruge da treba roniti u šaš za vidjeti lisku što se pokazalo i u ovom zimskom prebrojavanju“, poručili su iz Brkate sjenice.
Piše: Bariša Ilić
Foto: Fb Brkata sjenica
-
Novosti2 danaSVEČANOST "DIES ACADEMICUS"
Metkovac doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum izabran za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
-
Crna kronika2 danaNESREĆA U LOVU
Zbog neopreznog ispaljivanja metka lakše ozlijeđen drugi lovac
-
Sport1 danPRVENSTVO HRVATSKE U BOĆANJU
Juniori BK Metković upisali prvu prvenstvenu pobjedu!
-
Sport1 danTRANSFERI I PRIPREMNE UTAKMICE
NK Neretva započela pripreme za nastavak sezone