Ostanimo u kontaktu

LOKALNA SAMOUPRAVA I PODUZETNIŠTVO

Poduzetnici zabrinuti, da li je riječ o nelojalnoj konkurenciji

Objavljeno prije

Metković

U svjetlu najava metkovskog gradonačelnika o pokretanju prerađivačkog pogona za voće i povrće, koji bi trebao prerasti u poljoprivredni klaster, te već odrađenom natječaju za upravitelja, za sada još nepostojećeg pogona, oglašenog na stranicama gradske tvrtke Metković razvoj d.o.o., a zbog čestih upita zainteresiranih poljoprivrednika, proveli smo malo istraživanje zakonskih mogućnosti, ostvarenja navedenog projekta, te došli do zaključka kako one nisu obećavajuće po sudbinu ovog, a i drugih, dvojbenih projekata, poput informatičkih usluga spomenute gradske tvrtke, koji su izvan zakonskog djelokruga poslova lokalne samouprave.

Naime, Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi određen je samoupravni djelokrug poslova koje, radi zadovoljavanja potreba svojih građana gradovi mogu obavljati, u koji ne spada nikakva komercijalna, pa stoga ni poljoprivredna, odnosno prerađivačka proizvodnja, a trgovačka društva koja gradovi osnivaju ne mogu se baviti djelatnostima koje se ne ubrajaju u navedeni djelokrug poslova, niti se prema Zakonu o uslugama, može baviti davanjem komercijalnih usluga, kojima bi postali nelojalna konkurencija na tržištu.

Primjerice, gradovi bi mogli, da im to Zakonom nije onemogućeno, razvijati turističku djelatnost otvaranjem hotela, ali bi to predstavljalo nelojalnu konkurenciju na slobodonom tržištu turističkih usluga, ili se recimo, korištenjem svoga vodopskrbnog sustava, baviti komercijalnom trgovinom flaširanom vodom, čime bi također postali nelojalna konkurencija na tom segmentu slobodnog tržišta.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu također su određeni poslovi koje obavljaju gradovi preko svojih tvrtki, ali koji predstavljaju javnu službu, odnosno djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe građana i javni interes, a ne tržišno ili profitno poslovanje, kod čega je jasno da obavljanje poljoprivrednih i preradživačkih djelatnosti ne spada u djelokrug javnog interesa.

Određene mogućnosti pružaju se u Zakonu o javno privatnom partnerstvu, ali je veliko pitanje s čime bi Grad ušao u to partnerstvo, jer kako sam gradonačelnik navodi, Grad nema nekakve posebne imovine. Obzirom da je jedno od rijektih prava s kojim bi mogao ući u parterstvo pravo gradnje, preduvjet tome bi bio da Grad postane vlasnik nekih površina na kojima je moguća gradnja, što je zasada pod velikim upitnikom, ili se takve aktivnosti uopće ne naziru. Na taj način bi javno privatno partnerstvo izgledalo kao zaštitna školjka, u kojem potpunu dominaciju ima privatni partner.

Posljedice toga već se mogu nazrijeti iz odnosa Grada prema stanarima i građanima po pitanju određivanja i naplate parkirnih površina, u kome se očito udovoljava privatnom partneru, koji je gradu iznajmio elektroničke uređaje i koji se bavi novčanom naplatom kazni za parkiranje.

Na kraju, pomalo je ironično da područje doline Neretve, koje je prije rata bilo nadaleko poznato po proizvodnji koncentrata rajčice i žestokih pića (pelinkovac), nekadašnjeg PIK-a Neretva Opuzen, spasonosne ideje traži u gospodarskom nasljeđu, svjesno i namjerno, uništenog socijalističkog poljoprivrednog  modela, premda ga je, kako je opće poznato, generacija kojoj pripadaju očevi sadašnjih političara, koji ga žele djelomično reinkarnirati, proglašavala zločinačkim nasljeđem bivše države i sistema.

Da to sada vidi pokojni partizanski admiral Stanko Parmać, koji je PIK stvorio, zasigurno bi se slatko nasmijao!

Nastavi čitati

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije