Ostanimo u kontaktu

AUTOCESTA DO DUBROVNIKA

Na zadnjih 47 km autoceste do Dubrovnika bit će i most velik kao dvije trećine Pelješkog, evo kolika je cijena

Objavljeno prije

Hrvatske su autoceste na osnovi Vladina zaključka krenule u realizaciju projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta Republike Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do grada Dubrovnika.

Riječ je o projektu gradnje autoceste do budućeg mosta Pelješac i gradnji autoceste do Dubrovnika. HAC je objavio natječaj za izradu studijskih dokumenata koji, između ostalog, obuhvaćaju i izradu idejnog rješenja s procjenama troškova gradnje i izradu prometnog modela. Od ponuditelja se traži i analiza mogućeg prometnog povezivanja preko Neuma, no prema neslužbenim informacijama ta je opcija nakon gradnje Pelješkog mosta najmanje vjerojatna.

Prva faza

U sklopu natječajne dokumentacije HAC je prvi put predložio i trasu buduće autoceste te neke od tehničkih uvjeta po kojima bi se autocesta gradila. Tako se od ponuditelja traži da razrade mogućnost da se autocesta u prvoj fazi sagradi u poluprofilu autoceste, odnosno prometnica s dvije prometne trake. Naši sugovornici u HAC-u slažu se kako je gradnja autoceste u dvije faze, ako se gleda građevinski, skuplja, no gledajući na dulje razdoblje ima i svoje benefite. Naime, nakon gradnje poluautoceste na njoj se može naplaćivati cestarina i na taj način akumulirati sredstva za nastavak gradnje.

Početak u Metkoviću

Prema prijedlogu HAC-a, trasa autoceste prema Pelješkom mostu počela bi kod čvora Metković, a završila kod čvora Duboka netom pred mostom. Dužina trase je 18,4 kilometra, a proteže se iznimno zahtjevnim terenom te bi na njoj trebalo sagraditi čak deset raznih objekata ukupne dužine 9530 metara, što je više od 50 posto trase. Riječ je o pet tunela, od kojih su najduži tunel Ježevac od 3290 metara i tunel Rujnica u dužini od 1000 metara. Drugi izuzetno zahtjevni objekt je novi most preko Neretve. Njegova je predviđena dužina čak 1540 metara. S obzirom na muljevito tlo oko rijeke, riječ je o izuzetno teškom građevinskom zahvatu. U HAC-u kažu da je trasa podložna promjenama, a s obzirom na okoliš, može se pomaknuti samo stotinjak metara lijevo ili desno.

Naši sugovornici s velikom dozom opreza procjenjuju moguće troškove gradnje te smatraju kako bi ona mogla iznositi oko 17 milijuna eura po kilometru za puni profil autoceste. U tom bi slučaju ovih 18,4 kilometra autoceste u punom profilu stajalo oko 312 milijuna eura, odnosno 2,3 milijarde kuna. U slučaju gradnje poluautoceste najvjerojatnije bi se već u prvoj fazi probile druge cijevi najdužih tunela te sagradila stupišta mostova i vijadukta za puni profil prometnice.

U čvoru Duboka završila bi autocesta i počela nova državna cesta koja bi se spuštala na Pelješki most i prolazila preko poluotoka. Riječ je o cesti u dužini od 32 kilometra za čije su izvođače natječaji još u tijeku. Ona bi stala u čvoru Doli gdje bi počela autocesta prema Dubrovniku u dužini od 28,6 kilometara. U natječaju za izradu studijskih dokumenata HAC je kao prijedlog trase priložio kartu nekadašnje trase autoceste koja je usvojena 2009. godine. “To je ono što mi u HAC-u imamo”, kažu naši sugovornici. Prema tom projektu, na trasi treba sagraditi 30 objekata, od čega deset vijadukata, devet tunela i osam podvožnjaka.

Trasa ove autoceste prolazi uskim prostorom između mora i državne granice s Bosnom i Hercegovinom. Koliko bi gradnja ovog dijela autoceste stajala, također je teško procijeniti. Prema troškovniku iz 2009. godine, kada je potpisan ugovor za gradnju ove prometnice, ova dionica autoceste stajala je 3,675 milijardi kuna bez PDV-a. To znači da bi gradnja 47 kilometara autoceste čvor Metković – Pelješki most i čvor Doli – Dubrovnik koštalo malo manje od šest milijardi kuna. Kad se tome doda cijena gradnje Pelješkog mosta i nove ceste preko Pelješca, dolazi se do iznosa od oko devet milijardi kuna za povezivanje krajnjeg juga države s ostatkom zemlje preko teritorija Hrvatske.

Rokovi

Prema natječajnoj dokumentaciji, rok za izradu studijskih dokumenata je devet mjeseci, a nakon toga Vlada mora donijeti odluku hoće li i na koji način ići u gradnju nastavka autoceste prema Dubrovniku. U Vladi i HAC-u računaju i na financiranje ovog projekta iz fondova EU. Ako se donese odluka o gradnji autoceste, u optimističnoj varijanti bilo bi potrebno tri godine za izradu potrebne dokumentacije. To uključuje i ponovno ishođenje dokumentacije za dionicu Doli – Dubrovnik jer ona koja je ishođena prije deset godina više ne vrijedi. Ako bi dokumentacija u tom roku bila ishođena, HAC bi krajem 2022. mogao raspisati natječaj za početak radova.

Tada bi već, tako barem tvrdi premijer Andrej Plenković, trebali biti završeni Pelješki most i nova cesta preko poluotoka. Naime, prema njegovim riječima, taj bi projekt trebao biti završen 1. veljače 2022. godine, iako je to u ovom trenutku teško zamisliti jer još nisu odabrani izvođači radova za pelješku cestu.

Za prvu dionicu rok gradnje je 30 mjeseci i da danas počnu radovi, ta dionica ne bi bila završena prije ožujka 2022. godine.

Autor: Krešimir Žabec / Jutarnji list

Foto: Denis Jerković / Cropix

PANDEMIJA KORONAVIRUSA

Umro šesti zaraženi, 713 slučajeva. 26 osoba na respiratoru

Objavljeno prije

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Nacionalni stožer civilne zaštite u 14 sati je objavio najnovije informacije o koronavirusu u Hrvatskoj.

Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je kako je od jučer u 15 sati broj novozaraženih 56, a ukupno je 713 slučaja. Učinjeno je 5900 testiranja.

Preminula je šesta žrtva koronavirusa u Hrvatskoj. Riječ je o teškom bolesniku koji je bio hospitaliziran u KB Dubrava, javlja Index.hr.

Preminula šesta osoba u Hrvatskoj

“Od jučer u 15 sati broj novozaraženih je 56, što je ukupno 713. Učinjeno je 5900 testiranja. 52 pacijenta su ozdravila.

Preminulih je nažalost šest. “Tijekom jutra je preminuo bolesnik u KB Dubrava, koji je već bio teži bolesnik, a njegovo zdravstveno stanje se zakompliciralo koronavirusom. Bolesnik je rođen 1936. godinek”, rekao je ministar Vili Beroš.

“Sadašnje stanje koje je zadovoljavaljuće rezultat je zajedničkih napora zdravstvene struke, Stožera i vas građana. Ako ustrajemo na ovaj način boriti se protiv epidemije vjerujem da ćemo proći sa što manje štetnih posljedica, stoga je odgovorno ponašanje ključ uspjeha”, rekao je Beroš.

“Saniran je dimnjak u Petrovoj bolnici te je rodilište premješteno u novu zgradu. Nedonoščad iz KB Dubrave je prebačena jutros u Petrovu bolnicu”, dodao je.

U 14:20 se očekuje slijetanje aviona s opremom iz Šangaja u Zagreb, rekao je još Beroš. Nosi 13 tona zaštitne opreme.

26 osoba na respiratoru

26 pacijenata je na respiratoru.

“Sve osobe koje su na respiratoru imaju teški oblik bolesti, većina može biti kritično. Očekujemo nažalost u Klinici još jedno stavljanje na respirator”, rekla je ravnateljica Zarazne Alemka Markotić. Kasnije je kazala kako u Zaraznoj još nijedna osoba nije skinuta s respiratora.

Dodala je kako se to može očekivati kod onih koji ne paze, a starije su osobe i kronični bolesnici.

Karta slučajeva po Hrvatskoj i tablica broja slučajeva po danu

Karta RH – Zaraženi virusom Covid-19

Karta RH – Zaraženi virusom Covid-19 po danu

Capak i Božinović o mjerama

Šef HZJZ-a Krunoslav Capak pojasnio je kako mogu biti otvorene specijalizirane prodavaonice u zatvorenom dijelu tržnica. Mogu otvoriti svi koji mogu ispuniti higijenske uvjete, ali samo na zatvorenom dijelu tržnica.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako ne prati izjave, upitan o Milanovićevoj izjavi da se odluke sada trebaju donositi dvotrećinskom većinom. Rekao je da Nacionalni stožer sada donosi odluke koje županijski stožeri moraju implementirati.

Rekao je da je kritična točka bio potres u Zagrebu jer je velik broj građana refleksno izašao van, a dio građana je otišao izvan Zagreba, od čega neki na obalu, gdje su zdravstveni kapaciteti zimi slabi. Kazao je kako su zato donesene mjere o zabrani mijenjanja prebivališta.

Kazao je kako se odluke mogu provjeravati i u vladi i u saboru, ali da se odluke moraju donositi brzo. “Naravno da nikome ne pada na pamet ograničavati ljudska prava. Ali ljudi su sve više svjesni da je ovo izvanredna i ekstremna situacija”, rekao je Božinović dodavši da su takve i mjere te da se Stožer odnosi odgovorno.

99 policajaca u samoizolaciji, četiri zaražena

Božinović je rekao kako je tek sinoć potvrđena zaraza koronavirusom kod čuvara u zatvoru u Splitu te da je dio ljudi koji su bili s njim u kontaktu u samoizolaciji te da je situacija pod kontrolom.

Božinović je rekao kako je u ovom trenutku 99 policijskih službenika u samoizolaciji, a četiri su policajca zaražena.

“U ovom trenutku njih 99 je u samoizolaciji, 25 ih je već izašlo iz samoizolacije, a kod četiri je utvrđen pozitivan nalaz.”

Testiranja

“Svi proizvođači koji proizvode kvalitetne i nekvalitetne reagencije mogu zadovoljiti 10 posto tržišta”, rekla je Alemka Markotić.

Rekla je da se u Hrvatskoj u posljednje vrijeme višestruko uvećao broj testiranih.

“Moja isprika, neki dan sam nakon kontakta sa zadarskim županom i gradonačelnikom rekao da reagencije stižu, no nije bio problem u tome, nego se ispostavilo da uređaj nije kompatibilan. Ispričavam se na pogrešnoj informaciji”, rekao je Beroš.

Capak: Zasad nema porasta novozaraženih zbog potresa u Zagrebu

Capak je rekao kako prate odnos rasta novozaraženih Zagreba u odnosu na ostatak Hrvatske.

“Zasad nema trenda povećanja. Zasad nema korelacije između potresa i povećanja broja novozaraženih, ali maksimalna inkubacija je 14 dana pa ćemo još malo pričekati s konačnim rezultatima”, rekao je Capak.

Policija je primila 3402 dojave o kršenju izolacije, a utvrđeno su 893 osobe koje su kršile tu mjeru. Božinović je pozvao sve u izolaciji da se pridržavaju izdanih im mjera, dodavši kako je to zalog da će se situacija i dalje kontrolirati.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama1 300×250
Grey&Pardino Pub Kviz 300px

Najčitanije