Još u doba Mlečana postojale su ideje i projekti za melioracije u dolini Neretve, ali nije puno napravljeno. Ideje i projekti nastavljeni su u doba Austrougarske monarhije do 1918., zatim u malom opsegu u dobar Kraljevine Jugoslavije, te nakon Drugog svjetskog rata u novonastaloj državi. Nastavkom isušivanja močvara dobiveno je novo obradivo zemljište, osnivana su poduzeća iz oblasti poljoprivrede, a uslijedila je i određena međunarodna pomoć.

Od vremena pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća u obradivo zemljište pretvoreno je oko 9 tisuća hektara, od mogućih 19 tisuća.

Tadašnja državna poduzeća PIK Neretva i PODUH gospodarila su površinama i proizvodnjom voća i povrća, preradom, otkupom i plasmanom. Kako se obradive površine nisu mogle povećavati bez isušivanja močvara, a kvaliteta proizvodnje uvelike je ovisila o sortimentima i navodnjavanju, puno se radilo na svim tim poljima. Urušavanjem bivših mastodonata poput PIK Neretva i drugih, poljoprivredna proizvodnja tražila je i trebala nova rješenja, jer su uništeni preradbeni kapaciteti, zapušteno zemljište, i promijenjeni tržišni odnosi.

Dio državnih zemljišnih površina trebalo je vratiti bivšim vlasnicima, a određene površine davati u koncesije, s plantažama ili bez njih.

O tome kako je tko tu prošao nećemo govoriti, ali do današnjega dana raspolaganje državnim zemljištem u dolini Neretve još nije do kraja riješeno.

U međuvremenu su narasli problemi neretvanskih težaka, a tiču se slanosti tla, mogućih poplava, nezavršenih sustava za navodnjavanje, golemih promjena na tržištu u EU i šire, manjka preradbenih kapaciteta, manjka radne snage , niske su otkupne cijene te niz drugih okolnosti koje otežavaju intenzivan razvoj poljoprivrede i odgovarajuće prihode za proizvođače.

U svakom slučaju, najteže je proizvođačima koji iz godine u godinu čekaju rješenja nekih stanja na tržištu temeljem kojih bi mogli pokrivati troškove i nešto zaraditi, kako bi ta sredstva ponovo uložili u nove sortimente, plaćanje radnika, proizvodnju voća i povrća , pa i preradu.

Država i Županija putem ministarstava , agencija, europskih fondova, uz subvencije i provedbu većeg broja mjera iz oblasti poljoprivrede, ulažu nemale napore kako bi se neretvanska poljoprivreda oporavila i od starih bolesti i od COVID-a.

Djelimice ili u cijelosti izgrađeni su sustavi obrane od poplava (Metković), realizira se gradnja brana za obranu od slane vode, uređuju se sustavi za navodnjavanje bez kojega nema poljoprivredne proizvodnje, pokušava se poticati udruživanje poljoprivrednika u veće asocijacije i suradnja s velikim proizvođačkim organizacijama.

Cilj je svih tih mjera povećanje proizvodnje, smanjenje uvoza hrane, lakši pristup širokom tržištu, i postizanje odgovarajućih cijena s kojima bi proizvođači mogli biti zadovoljni.

Trenutačno je u tijeku E-savjetovanje o Programu potpora u stočarstvu u vrijednosti 163 milijuna kuna iz državnog proračuna kako bi se očuvala primarna proizvodnja i regulirala opskrba stanovništva.

U dolini Neretve realizira se projekt obrane od slane vode, a u Kutima , posebnom ornitološkom rezervatu uklanjaju se invazivne vrste , kao što je raznolisni krocanj. U tijeku su i projekti za navodnjavanje. Brojni poljoprivrednici prelaze na eko-proizvodnju i preradu. U Metkoviću je održan Međunarodni sajam poljoprivrednih ruralnih proizvoda kako bi se afirmirali ne samo proizvođači već i sama ekološka proizvodnja, izrada rukotvorina, čuvanje okoliša, i razvoj seoskog turizma, ali i sačuvala i neka starinska sjemena .

U Pojezerju je vlasnik tvrtke 3 E Turizam Ante Zloić od svojih sumještana obećao uzeti višak od 500 tona grožđa, kojega će preraditi , a zatim vino klasificirati , te će nakon toga proizvođačima isplaćivati novac prema kvaliteti grožđa.

Zloić namjerava kupiti Vinariju Vrgorka u stečaju i obnoviti 250 hektara vinograda u Jezeru koje su nekada bile vlasništvo Vrgorke.

Jest, sigurno je da najveće nezadovoljstvo kod proizvođača izazivaju niske otkupne cijene mandarina, od čak 50 lipa za kilogram pa naviše, ovisno o kalibru i kvaliteti. S tim cijenama uz plaćanje berača mnogima će ostati malo ili ništa. Kad pitaju kako to promijeniti, dobivaju odgovore kako se radi o tržištu na kojemu glavnu riječ vode otkupljivači, ali ne treba zaboraviti ni ulogu trgovačkih lanaca.

Zbog svega toga, svaka čast našim poljoprivrednicima koji i danju i noću rade kako bi sačuvali svoje plantaže ili povrtnjake. Ujedno , boreći se protiv štetnika, vremenskih nepogoda i slanog tla.