Legenda kaže da je njezinu glavu pronašao znameniti britanski arheolog Sir Arthur Evans. Putujući po Europi u potrazi za antičkim umjetninama prolazio je dolinom Neretve i ugledao glavu lijepe supruge cara Augusta iz rimskog razdoblja. Možemo samo nagađati je li odmah znao da je riječ o Liviji, no u svakom je slučaju prepoznao vrijedno otkriće. Bilo je to u ljeto 1878. godine, kad je Evans imao 27 godina i mnoga su ga otkrića tek čekala, baš kao i slava. Livijinu glavu mijenjao je s lokalnim mještanima, oni su zauzvrat tražili njegov šešir, koji je uvijek imao na glavi, piše Patricija Kiš za Jutranji.hr. Livijina je glava tako završila u Ashmolean muzeju u Oxfordu. Otputovala je tamo u kutiji za šešire. Gdje je, pak, završio slavni šešir, nitko ne zna.

U istom je muzeju i glava boga Merkura iz istog kraja pa se pretpostavlja da je tamo stigla na isti način. Livijino je tijelo, pak, pronađeno slučajno, zabačeno ispod stepenica u Opuzenu, a otkrio ga je arheolog Emilio Marin koji je vodio iskopavanja na obližnjem lokalitetu Narona.

Prije desetak godina

Riječ je o vjerojatno najvažnijoj skulpturi rimskog razdoblja, koja je pandan grčkoj skulpturi Apoksiomena. Glava i tijelo spojeni su prvi put prije desetak godina, i neko vrijeme su tako putovali po izložbama, od Vatikana pa nadalje. Oxford nam je želio posuditi glavu za stalno, no nije se mogao postići dogovor oko lokacije gdje će biti izložena skulptura, Opuzen ili Narona, i skulpturu je Velika Britanija uzela natrag.

Na velikoj izložbi “Rimska kultura na tlu Hrvatske“, nastavku hit izložbe koja je bila posvećena starogrčkom razdoblju na našem tlu, koja se za 27. ožujka priprema u Klovićevim dvorima, glavna će zvijezda biti upravo Livija, čija glava ponovno stiže iz Oxforda, a tijelo iz Opuzena, kako najavljuju kustosice izložbe Ana Medić i Daniela Marković, koje surađuju s desecima stručnjaka za navedeno područje na ovom projektu.

Ponovno spajanje Livijine skulpture, glave i tijela, potegnut će još jedno pitanje – zašto njezino tijelo nije u Arheološkom muzeju Narona u Vidu, koji je, na samom nalazištu ostalih skulptura? Riječ je o prvom in situ muzeju u Hrvatskoj. Tamo se nalaze, naime, ostaci svite, zajedno s njezinim suprugom Augustom, rimskim carem.

-To su pitanja koja će otvoriti ova izložba. No, većina se stručnjaka slaže da bi skulptura ipak trebala stajati u Naroni – kaže Ana Medić. Skulptura, kako smo saznali, stoji u u sanduku s posebnim uvjetima za čuvanje umjetnina u lokalnoj knjižnici, u Opuzenu. Dakle u istim uvjetima koje je detektirala još 2009. Vesna Kusin koja je pisala kako je “Livijino tijelo ugurano u sanduku u opuzenskoj knjižnici” te da to “nije primjereno mjesto za čuvanje”.

Nevjerojatno, no i pet godina nakon javnih apela, Livijino tijelo i danas leži daleko od pogleda javnosti.

Trg u Opuzenu

Tijelo s pomno izrađenom draperijom pronađeno je u Opuzenu 1847. godine, na terasi jednog moćnika, kada se prvi put spominuje. No, vrlo je vjerojatno da je tijelo stiglo iz Narone. Naime, nekadašnja Narona, danas Vid pokraj Metkovića, bila je rimsko naselje, i kako bilježe kronike, polazište vojnih pohoda Rimljana protiv pobunjenih Delmata. Nenad Cambi je prvi počeo istraživati lokalitet. Na ovoj je lokaciji nekada bio hram Augusteum, i devedesetih je godina tu pronađeno šesnaest kolosalnih statua.

U Opuzenu je, pak, trg na kojem se nalaze neke antičke skulpture projektirao arhitekt Nenad Fabijanić. On je jedan od onih koji tvrde da glava uopće ne pripada tijelu, suprotno tvrdnjama Emilia Marina.

Složena situacija

Situacija je, dakle, prilično složena; glava na jednom mjestu, tijelo na drugom, ostale skulpture na trećem. A onda i oni koji tvrde da glava uopće ne pripada tijelu.

Inače, kad su skulpture, pod vodstvom Emilia Marina otkrivene, većina je njih, kipovi cara Augusta i njegove obitelji te ostalih rimskih moćnika i božanstava, bila bez glava, pa se pretpostavlja da je na tom mjestu podignut hram u I. st. (Augusteum), ali je u 4. st., kada je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu, porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja. Skulpture su pronađene na forumu, gdje su se nalazile Plećaševe štale.

Preko mnogih predmeta otkriveno je da je tamo bio kult Livije. Također je otkrivena još jedna Livijina skulptura, no manjih dimenzija. Ova, znamenita Opuzen-Oxford Livija niža je od ostalih skulptura, zajedno s glavom ima 184 centimetara. Na izložbi je ni ovaj put nećemo vidjeti spojenu s obitelji, pa nećemo moći usporediti njihove visine jer ne stižu umjetnine iz Narone.

A priča o Liviji i Augustu priča je o braku dugom 51 godinu. Kada su se upoznali, oboje su bili u braku, no brzo su se rastali. Kako on nije imao sinova, naslijedili su ga njezini sinovi, odnosno car Tiberije. Potomak je obitelji i strašni Neron. Kako je lijepa Livija imala velikog utjecaja na svojeg supruga, smatrala se najmoćnijom ženom u vrijeme početka Rimskog carstva. Prema nekim pričama, ona je spletkarila da joj djeca dođu na vlast pa je članak u Timesu koji je govorio o ovom otkriću bio naslovljen „Kako je ubojica izgubila svoju glavu“.

150 izložaka

U Klovićevim dvorima pripremaju 150 izložaka, među njima su i kip božice Minerve iz Zavičajnog muzeja Varaždinske Toplice, kip božice Velike Majke (Magna Mater) iz Arheološkog muzeja Istre u Puli, nadgrobna stela Gaja Utija iz Arheološkog muzeja u Splitu, iz istog muzeja i portret cara Trajana…

Posebna su istraživanja, naravno, posvećena i temama kao što su Salona, Pulski amfiteatar, Dioklecijanova palača, ali i načinu stanovanja u doba antičkog Rima.

Tema stanovanja obuhvatit će i atraktivne rimske vile, od kojih je možda najpoznatija Vila rustica na Brijunima.