Ostanimo u kontaktu

MINISTAR TOMISLAV ĆORIĆ POSJETIO DOLINU NERETVE

Metkoviću za sanaciju gubitaka vode i projekt ‘Učimo gospodariti otpadom’ ukupno 940 tisuća kuna, Općini Slivno za kanalizaciju u Kleku 3 milijuna kuna

Objavljeno prije

Ministar zaštite okoliša i energetike dr. sc. Tomislav Ćorić u petak je posjetio dolinu Neretve gdje je u društvu saborskog zastupnika Branka Bačića, župana Nikole Dobroslavića i predstavnika Hrvatskih voda, direktora Zorana Đurokovića i zamjenika Valentina Dujmovića, u prostorijama Općine Slivno potpisao ugovore sa predstavnicima neretvanski gradova i općina na području izgradnje i rekonstrukcije vodovodnih i kanalizacijskih mreža te gospodarenja otpadom.

Razlog okupljanja u prostorijama Općine Slivno je potpisivanje ugovora s načelnikom Smiljanom Mustapićem, i direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem, o nastavku radova na izgradnji kanalizacijske mreže na području Kleka, vrijednom 3 milijuna kuna.

S gradonačelnikom Metkovića, Daliborom Milanom, ministar Ćorić je potpisao dva ugovora ukupne vrijednosti 940 tisuća kuna. Ugovor potpisan zajedno sa direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem vezan je za sanaciju gubitaka u vodoopskrbnom sustavu, a ministar je ovu priliku iskoristio kako bi s Milanom potpisao još jedan ugovor za bespovratna sredstva na koja je aplicirao samo Grad Metković, a odnosi se na edukaciju građana o recikliranju otpada na području Metkovića.

Potpisani ugovor o radovima na kanalizaciji u Općini Slivno vrijedan je 3 milijuna kuna, a načelnik općine Smiljan Mustapić rekao je da se njime rješava problem kanalizacije ponajprije na području Kleka a u konačnici i na području cijele općine.

– Do sada je kroz zadnjih nekoliko godina položena primarna mreža u Komarnoj i u Moračnoj od granice do Radalja, kroz Klek i kroz Komarnu. Nažalost, Duboka je ostala nezavršena, kao i spoj od granice s BiH do Neuma od oko 700 metara. S današnjim potpisom ugovora od oko 3 milijuna kuna je u planu da napravimo natječajnu dokumentaciju kroz ljeto i ove jeseni, nakon turističke sezone, da započnemo s izgradnjom tri prepumpne stanice u Kleku i cijelim dijelom do granice. Također, poduzeće koje gospodari sustavom u BiH odradit će svoj dio posla na dijelu BiH, i u planu nam je da sljedeće godine kanalizacijski spojimo Klek i da Klek bude kompletno u funkciji. Projekt će se nastaviti i u sljedećoj godini sufinanciranjem od Hrvatskih voda, u planu je da se Repić-Radalj-Duboka spoji s Komarnom i kroz dvije do tri godine da Općina Slivno u tom dijelu dobije kompletnu kanalizaciju – rekao je Mustapić.

Misnistar Tomislav Ćorić je rekao da se ovim projektom omogućava Kleku konačno rješavanje desetljećima nedovršenog projekta, te da će u 2019. godini ići i jedan korak dalje te konačno dovršiti cijeli proces.

Što se tiče dva ugovora koji se odnose na Metković, ugovora Učimo gospodariti otpadom i Ugovora za sanaciju gubitaka vodoopskrbnog sustava, ministar Ćorić je rekao da je Metković ‘pobjednik dana’. Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan potvrdio je da je Metković njihovim potpisivanjem za projekte dobio ukupno oko 940 tisuća kuna.

– Grad Metković je uspio potpisati dva ugovora. Prvi ugovor je 440 tisuća kuna na projektu Učimo gospodariti otpadom koji sam potpisao ja kao gradonačelnik, a drugi ugovor je za sanaciju gubitaka vode koju je potpisao direktor našeg komunalnog poduzeća, gospodin Filip Dominiković. Vrijednost tog ugovora je 500 tisuća kuna. Grad Metković ima velike gubitke vode [od pedeset posto]. To se povlači godinama, ali, u odnosu na druge gradove, i nisu toliko veliki. Uglavnom vezani su uz dotrajalu infrastrukturu. Promijeniti ćemo vodne cijevi, izmijenit ćemo šahtove… Ova sredstva nisu dostatna, ali grad Metković radi na projektima i shvatili smo da je dobivanje novca iz EU najlakši način da bi se nešto riješilo – rekao je Milan.

Istaknuo je i da Odsjek za komunalne poslove, prostorno planiranje, gospodarstvo i fondove EU Grada Metkovića ‘od početka godine marljivo radi‘ te da dosad aplicirani projekti na razne fondove sežu do ukupne vrijednosti od 50 milijuna kuna, od kojih je jedan nedavno predstavljeni projekt odvodnje oborinskih voda na području Jelaševac-Slatina.

Za projekt sanacije gubitaka vodoprskrbnog sustava, ministar Ćorić kazao je da su Hrvatske vode za područje cijele Hrvatske pripremile 120 milijuna kuna.

– Hrvatska, nažalost, pati od jako velikog udjela gubitaka u vodooprskrbnom sustavu. Oni su krajem 2016. bili procijenjeni na 49 posto i namjera Vlade premijera Andreja Plenkovića i našeg ministarstva je da u narednim godinama smanjimo gubitke u sustavu. Voda je resurs koji Hrvatska ima u izobilju, ali ne možemo ga na takav način bacati. Upravo zbog toga su ove godine Hrvatske vode u svom proračunu 120 milijuna kuna namjenile tome. 20 milijuna je za dokumentaciju, 100 milijuna za radove na sanaciji gubitaka, a i ovdje poručujem da ćemo u 2019. s još značajnijim izborom ići u smanjenje gubitaka – kazao je Ćorić.

Ministar Ćorić rekao je i da je za projekte izobrazbe o razvrstvanju otpada za cijelu Hvratsku predviđeno 47,2 milijuna kuna te je gradonačelnik Milan rekao da je cilj projekta Učimo gospodartiti otpadom edukacija građana o razvrstavanju otpadom budući da 1. studenog na snagu stupa Plan gospodarenja otpadom.

– Naši građani se moraju upoznati s načinom gospodarenja otpadom kako bi 1. studenog kad Plan gospodarenja otpadom stupi na snagu znali ga razvrstavati. Formalno s projektom započinjemo danas, od dana potpisivanja ugovora. Napravit ćemo radijske i televizijske emisije, letke, posjećivat ćemo škole i vrtiće, educirat ćemo sveukupno građanstvo – rekao je Milan.

Ministar Ćorić rekao je kako je iznimno važno da se u Hrvatskoj, u zemlji koja 20 posto svog bruto domaćeg proizvoda kreira iz turizma, daljnje onećišćenje ne smije dopustiti. S njim se slaže i župan Nikola Dobroslavić koji je u Općinu Slivno stigao nakon obilježavanja Dana županije u Dubrovniku.

– Veoma smo zadovoljni da je ovom prigodom došlo do potpisivanja nekoliko ugovora s Hrvatskim vodama, odnosno, s Ministarstvom zaštite okoliša i enerngetike, ovdje u dolini Neretve s četiri jedinice lokaklne samouprave, a također i sa Općinom Mljet i Općinom Koavle i gradom  Dubrovnikom. Čestitam svim tim jedinicama lokalne samouprave na uspjehu jer su pripremili te projekte. Čestitam, dakako, i Ministarstvu zaštite i okoliša i energetike koje je podržalo te projekte u Hrvatskim vodama, koje će u najvećoj mjeri provoditi ovaj prces. Mi moramo imati, i za naše građane, i za naše turiste, očuvan okoliš. Moramo imati čistu vodu. Kvalitetnu odvodnju da nam more ostane čisto. To je nužno da bismo i dalje razvijali ovu županiju, i kao turističku, i kao poljoprivrednu, ali i da podignemo razinu kvalitete života svim našim sugrađanima – rekao je župan Dobroslavić.

Kako doznajemo od gradonačelnika Dalibora Milana, Grad Metković će, uz sve navedene projekte, do 30. svibnja aplicirati i na program za nabavu kanti za razvrstavanje otpada na području cijelog Metkovića. Projekt cjelokupne vrijednosti preko 3 milijuna kuna. Također saznajemo da se čeka dobivanje građevinske dozvole za reciklažno dvorište na Dubravici, dok je za kompostanu i sortirnicu dobivena lokacijska dozvola, a na području Metkovića bit će i pretovarna stanica. Za sve ove projekte Milan kaže ‘trudimo se, borimo se, i vjerujemo da će ovaj grad uspjeti!‘.

Piše/Foto: Dalibor Čutura/Metković NEWS

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije