Ostanimo u kontaktu

JUŽNOAMERIČKI DOČEK LAĐARA CRNOG PUTA

Hrabri momci Crnog puta i bez trenera treći

Objavljeno prije

Foto: Tomislav Tomić / Metković NEWS

Pobjedom Gusara Komin, drugim mjestom Stabline i trećim lađara Crnog puta, završen je 22. Neretvanski maraton lađa na vodama Neretve od Metkovića do Ploča, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović čiji je izaslanik Damir Krstičević biranim riječima podsjetio na povijesne bitke hrvatskoga naroda za svoju slobodu.

Uoči maratona prognoziralo se da će se za pobjednički Štit kneza Domagoja boriti upravo Stablina, Gusari Komin i Crni put. Tako je i bilo. Te ekipe upornih lađara borile su se za prvo mjesto sve do cilja u Pločama, a glavni zgoditak pripao je Kominjanima. Od pobjedničkog slavlja preostale dvije posade lađara dijelile su desetinke sekunde.

Brončani lađari Crnog puta

Po završetku neretvanskog sportsko-tradicijskog spektakla navijači Crnog puta čekali su svoje vršnjake i prijatelje kojima su priredili pamtljiv doček kod gostionice „Gala“. Nakratko je bio zaustavljen i promet, pjevalo se i radovalo petoj medalji lađara Crnog puta, od kojih je jedna bila zlatna.

Veslač Mile Senta otvorio nam je rekao:

– Započeli smo pripreme još u veljači ove godine s mislima o prvom mjestu. Ipak, zaključili smo da imamo posve mladu ekipu te smo malo reducirali naše želje, ali smo nastupima u Zagrebu i u dolini Neretve shvatili da možemo do uspjeha.U subotu nismo uspjeli biti prvi, ali ni treće mjesto u ovako jakoj konkurenciji nije neuspjeh. Od samog početka vodili smo bitku s našim konkurentima Stablinom i Kominjanima, s tim da moram pohvaliti ekipu Zagreba koja je jako dobro krenula. Izmjenjivali smo se u vodstvu od prve do treće pozicije, iza Opuzena malo smo zastali, a na ulasku u poznati tjesnac bili smo treći. To je sve što smo mogli postići,iako smo se nadali da će Stablina i Gusari negdje pogriješiti. To se nije dogodilo i ja im čestitam na plasmanu, – rekao je Senta.

Zanimljivo je da lađari trećeplasirane ekipe i dobitnici brončane medalje za priprema nisu imali trenera. Koristili su stečena iskustva iz prijašnjih godinai savjete profesora Kaurina. Ipak, dugotrajan rad i želja za uspjehom rezultirali su novom medaljom za najuspješniju lađarsku ekipu iz Metkovića u povijesti maratona.

Evo i imena „brončanih“ s Crnog puta. To su: Hrvoje Volarević, Josip Musulin, Matko Volarević, Mile Senta, Marin Talajić, Mario Petković, Hrvoje Vučković, Tomislav Šiljeg, Matej Marušić, Bruno Slišković, Matej Prnjić, Boris Vučković, Tomislav Zovko, Ivan Taslak, Petar Volarević, Roko Vekić, Duje Talajić i Kristijan Volarević. Da nije bilo zdravstvenih problema sigurno bi nastupio i Ante Slišković koji je odradio pripreme. Važno je da je Ante bolje, kako rekoše njegovi suveslači.

Brončani lađari Crnog puta

KAKO POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA

Može li se smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski i drugi hrvatski poljoprivrednici desetljećima upozoravaju na posljedjice nekontroliranog uvoza voća i povrća, ali hrane općenito, smatrajući da uz potpore države i bolju organizaciju proizvodnje i tržišta, sami mogu proizvesti dostatne količine većine vrsta voća i povrća.

Međutim, ti njihovi apeli nikako da nađu plodno tlo, unatoč nastojanjima resornog ministarstva i same Vlade RH da na razne načine pomognu poljoprivrednicima.
Jer, ako je točno, a vjerojatno jest, da smo samo u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatsku uvezli povrća u vrijednosti od 29 milijuna eura, a od toga najviše krumpira (za pet milijuna eura, ili 9000 tona), što je za 20 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tada se moramo zapitati dokle tako.

Prošle godine , prema statističkim podacima, Hrvatska je uvezla voća i orašastih plodova, agruma i lubenica u vrijednosti od 36 milijuna eura,iako je količinski u odnosu na prethodnu godinu uvoz bio manji za 1,8 posto nego godinu ranije.

Oko 60 posto uvoza otpada na banane i agrume, ali je uvezena i značajna količina jabuka , kulture kojoj je Hrvatska tradicionalno stanište. Međutim, iz inozemstva u našu zemlju stižu velike količine kapule, češnjaka, mrkve, repe i cikle, a samo iz Srbije stiglo je 1000 tona salate od ukupno uvezene 1923 tone.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Hrvatska je 2018.godine imala dostatnu proizvodnju trešanja i višanja te mandarina, a podmirivali smo potrebe za jabukama s 92 posto.

Proizvodnja kupusa može zadovoljiti malo više od 90 posto domaćih potreba, a lubenica i dinja s oko 77 posto.

Nedostatak određenih voćnih i povrtlarskih kultura mogao bi se posebno osjetiti dođe li do drugog vala pandemije koronavirusa, pa Vlada i resorno ministarstvo ulažu dodatne napore kako bi domaćim proizvođačima pomogli u većoj i bržoj proizvodnji hrane za potrebe hrvatskog tržišta.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije