Ostanimo u kontaktu

SPOMENDAN MARIJINOG ROĐENJA

Danas slavimo blagdan Male Gospe, svečane svete mise u Dobranjama, Doljanima, Pozloj Gori i Kobiljači

Objavljeno prije

Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući se slavi “mala Marija”, spomendan Marijinog rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijinog uznesenja na nebo, 15. kolovoza.

U Dobranjama svečanu sv. misu s ophodom s početkom u 10:30, predslavi dr.sc. fra Šimun Bilokapić.

U Doljanima svetu misu u 7 sati je predvodio don Ivan Štironja, a svete mise se slave i u 11 i 18 sati.

Blagdan rođenja Blažene Djevice Marije župa Otrić – Struge proslavlja u dvije crkve posvećene Maloj Gospi. U Pozloj Gori misa je u 9 sati, a u Kobiljači u 10.30 sati. Misnim slavljima prethodi procesija a mise predvodi dr. don Mladen Parlov sa splitskoga KBF-a.

Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, izgrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.

Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu.

Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže “Gospa Mala – jesen prava!” O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka). Sijeno do Male Gospe treba biti spremljeno, jer nema više pravog sunca i teško će ga biti sušiti. I pčele donose med do Male Gospe, a onda prestaju, znaju reći pčelari.

Mala Gospa je vremenski međaš i pokazatelj: ako je toga dana lijepo vrijeme, bit će cijeli mjeseca lijepo. Ljeto jenjava, vrijeme je jesenskih plodova.

Proročanstvo Marijinog rođenja

Nakon pada naših praroditelja Adama i Eve, Bog im se ukazuje, prekorava ih i oni moraju napustiti zemaljski raj. Prema pisanju knjige Postanka, Bog progovori zmiji: “Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu” (Post 3,15).

Bio je to navještaj pojave i rođenja žene čiji će porod zgaziti glavu zmiji, biblijskom simbolu za Sotonu, tako da će ona roditi Izabranika koji će otkupiti i spasiti svijet. Drugi vatikanski sabor naučava, da je baš Marija proročki označena u tome obećanju o pobjedi nad zmijom.

Prema nauku Crkve Marija je u trenutku rođenja sačuvana od svake mrlje grijeha i zbog toga je zapadni i istočni kršćani od početka slave kao Bezgrešnu.

Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom istoku, a od 7. stoljeća i na zapadu.

Mala Gospa je zaštitnica Čakovca, Solina, Voćina, Lopara, Bitelića, Grabovca i drugih mjesta.

Samo tri osobe imaju spomen rođenja u crkvenom kalendaru – zašto?

Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje na Malu Gospu 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života.

To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe. Davna latinska izreka to ovako sažima: “Joannes fuit lucifer, Maria aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.”

ZIMSKA SADNJA

Posađeni novi cvjetni nasadi u Gradskom parku

Objavljeno prije

Danas smo u Gradskom parku zatekli radnike Čistoće u radovima uređenja postojećih cvjetnih površina, ali i sadnji novih.

Kako nam je istaknuo Nikola Veraja, riječ je o zimskoj sadnji, a zasađeno je oko 2500 maćuhica te su cvjetni nasadi uređeni u bojama grada.

Voditelj radova Branko Arnaut nam je ukratno o radovima rekao:

– Radi se o redovnom uređenju grada, uređenju i sadnji cvijeća na cvjetnim površinama u parku, vodi se računa o sadnji pa će tako jedno samoniklo stablo biti presađeno u park. Nova cvjetna površina je napravljena pored Tiska gdje se prije nalazila ploča za osmrtnice koja je izmaknuta, – rekao je Arnaut.

U galeriji pogledajte kako teku radovi uređenja i kako izgledaju novouređene cvjetne površine:

 

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije