Prošlogodišnje “zamračenje interneta” možemo reći da je urodilo plodom, gdje su uz milijune korisnika protiv SOPA-e, ACTA-e i CISPA-e ustale i dale im podršku najpoznatije internetske stranice poput Googlea i Wikipedije kako bi pokazali što u budućnosti donose ti zakoni, te tim pritiskom dobile rat protiv političke elite iza koje stoje brojni Američki, svjetski poznati brandovi.

Bez obzira što se neki servisi svojim statutima i ugovorim obvezuju da neće dijeliti privatne podatke o svojim korisnicima, CISPA im omogućuje da prekrše taj ugovor te predaju osobne podatke bez ikakvih sankcija.

To znači da pri registraciji, oni dugi članci koje obično ne čitate već jednostavno stavite klik na kvadratić kako bi se složili sa uvjetima, u kojima između ostalog stoji kako će se ti podaci koristiti samo u svrhe tog servisa te se neće dijeliti sa drugim stranama, više neće imati smisla jer ih se nitko neće morati pridržavati.

Ujedinjena internetska legija Anonymousi je pod nazivom “Internet Blackout Day” odlučila vršiti pritisak na političare, također su joj se pridružile brojne grupe za zaštitu privatnosti kako bi zabranile donošenje ovog zakona. Svakako CISPA prije stupanja na snagu mora proći Senat te je treba potpisati Obama.

Ukratko, CISPA-u žele iskoristiti pod krinkom borbe protiv online napada, hakiranja, napada na državnu infrastrukturu, da im omogući nesmetan pristup bazama i osobnim podacima internetskih korisnika čime se ugrožava njihova privatnost, što znači da bi im bili dostupni svi mail-ovi i dokumente koje su pohranjeni u oblaku, odnosno na serverima drugih kompanija.

No ipak, za razliku od prošle godine, mnogi vjeruju da će ili Senat ili Obama blokirati donošenje ovakvog zakona, odnosno da će prije njegovog dolaska na snagu biti izmijenjene brojne stvari koje se tiču privatnosti korisnika.