Ostanimo u kontaktu
GALA HOME 1200px

OPĆINA ZAŽABLJE

Biskup Vidović predvodio slavlje sv. Liberana na Vidonjskim Gomilama

Objavljeno prije

Blagdan sv. Liberana, zaštitnika župe Vidonje i neretvanskoga kraja, proslavljen je na Vidonjskim Gomilama u petak 23. srpnja misnim slavljem koje je predvodio hvarski biskup Ranko Vidović.

U homiliji je biskup podsjetio na mladu misu svoga strica don Mile prije 60 godina. Njegov rođak Radojko tada je imao nepunih 9 a on nepuna 3 mjeseca. Po svjedočanstvu njihovih majki, čitav dan su plakali u bešikama, jer ih nisu imali kada podojiti, samo ujutro i navečer, jer su majke tog dana bile prezauzete. „Vjerojatno je tada Gospodin čuo naš plač i da nas utješi rekao – i vi ćete jednog dana slaviti svoju mladu misu, i doista bilo je tako!“ 25 godina kasnije, kad je stric slavio  srebrni jubilej 1986., slavili smo svoje mlade mise.“ Na misu je došao i nadbiskup Frane Franić koji je održao homiliju a na početku mise došao je i o. Ante Gabrić i svu trojicu okitio vijencima, onima kojima se ljudi kite u sličnim zgodama u Indiji. To je osjećaj koji me prati i nosi i nosit će me čitavoga života. Održao je govor o duhovnim zvanjima i rekao: „Ganges neće presušiti a ne smije ni Neretva!“  Pitao je djecu želi li netko od njih biti svećenik. Nekoliko dječaka je diglo ruke. Jedan od njih je bio i mali Repeša iz Metkovića.

Od kada je don Mile slavio mladu misu 1961. ovdje na sv. Liberana, od tada je u našoj župi potekla rijeka duhovnih zvanja. Doista, Bog se u našoj župi proslavio na jedan poseban način. Po tome smo poznati  ne samo u našoj nadbiskupiji, nego i izvan naše Domovine.  Vjerujem,  da ćete mi dopustiti da danas čestitam našem don Mili, koji je zadužio i našu Crkvu, neretvansku krajinu, posebno  našu župu, kao svećenik, kao čovjek, kao onaj koji je obnašao odgovorne službe u našoj nadbiskupiji, kao povjesničar koji je napisao dosta povijesnih djela o životu Crkve i naroda u našem kraju. Vjerujem da ćete mi dopustiti da mu čestitam  najveći  jubilej koji čovjek  može doživjeti za svoga života – dijamantni svećenički jubilej, sa željom da ga Božji blagoslov prati, kao što ga  je pratio u dosadašnjem tijeku života, rekao je biskup.

Naš nadbiskup Marin  Barišić, kad je bio zadužen za biskupa, u svom govoru reče: „Neretva je Galileja hrvatska, ako je Neretva hrvatska Galileja, onda su Vidonje  zasigurno Nazaret, tu se Isus rodio i rađa neprestano, vjerujem da će se  i ubuduće rađati!“ Došao sam danas u hrvatski Nazaret, došao sam doma, došao sam doma zahvaliti Bogu na svim milostima koje mi je udijelio, ne samo meni, nego  čitavom neretvanskom kraju, došao sam doma jer sam izdanak ove župe, ja sam vaše dijete, došao sam zahvaliti za duhovnu potporu“, naglasio je biskup Vidović i pozvao vjernike da umnože molitvu za sve svećenike.

Diveći se pogledu na neretvansku dolinu, rekao je – kako se čini što smo više udaljeni, to nam je bliža i ljepša, što se  više penjemo ostajemo iznenađeni ovim darom i ljepotom naše Neretve. Nemamo takav pogled u stvarnosti, u onoj stvarnosti u kojoj smo svakodnevno zatrpani. Skučen je to pogled, zagledani smo u sebe, okupirani svojim problemima, ne vidimo često ni one najbliže. Zaustavio bih se na pogledu,  kojem je sv. Liberan vidio sebe i svoju stvarnost, onaj pogled koji ga je učinio svetim,  pogled koji ga čini različitim od nas te on postaje izazov za svakoga od nas, to je pogled iz nebeske slave, Božje perspektive, zajedništva s Bogom.

Naši  korijeni su na nebesima, idemo od Oca prema Ocu, ovdje smo  samo u prolazu, veoma je opasno zaustavljati se na postajama ovoga života, nažalost, to je ono  što mi redovito činimo, to je ono gdje se redovito gubimo, pojasnio je, prisjetivši se vremena kad se u župi svaku večer molila krunica, zapravo dozivali bi se nakon večernjeg  zvona molitvom krunice. Čitavo  selo je bilo iste misli, istoga Duha, ista milost je cirkulirala u nama i među nama. To je  bilo nešto predivno, veličanstveno. Mi smo danas zaboravili Boga,  zaboravili moliti,  pjevati, zaboravili  živjet život, nekako nam  lakše ide smrt. Čini mi se da smo poprilično izgubljeni, da smo sami sebe iskorijenili, da smo postali list koji padne s debla,  a kad list padne s debla, postane igračka vjetrova, koji god vjetar  puše, taj ga nosi, upozorio je biskup.

Prenimo se, probudimo se od sna koji živimo, započnimo živjeti  javu, počnimo mijenjati svoju životnu situaciju, vratimo se Bogu, ukorijenimo se ponovno u svojoj vjeri, vratimo se osobnoj i obiteljskoj molitvi, misama, sakramentima, uđimo u intimu s Bogom da dobijemo pogled djece Božje, pogled svetog Liberana, rekao je biskup Vidović.

„Mislim da nigdje na svijetu nema da iz danas jedne male župe imamo tri biskupa, mislim da je narod zaslužan za to. Molila je ova župa i izmolila”, kazao je na kraju slavlja župnik Mladen Margeta uz čestitke, uručivši  biskupu koji je prvi put došao u rodnu župu nakon biskupskog ređenja, sliku crkve Sv. Ivana Krstitelja u kojoj je kršten, rad mladog umjetnika iz Vida koji živi i radi u Zagrebu. Čestitavši i don Mili na obljetnici, prisjetio se kako je na njegovoj mladoj misi na sv. Liberana bilo oko tri  tisuće ljudi. Dan uoči blagdana padala je kiša. Za vrijeme mise  činilo se da su se svi oblaci skupili ovdje, činilo se da  će se nebo otvoriti na Vidonjske Gomile. Neki su čak  počeli i odlaziti s Gomila da ih ne bi uhvatilo nevrijeme  i zanimljivo – samo je njih uhvatila kiša. Oni koji su ostali ovdje, ostali su suhi jer u jednom trenutku zapuhao vjetar i rastjerao sve oblake. Na taj način Bog je pokazao  svoju ljubav prema mladomisniku a i prema narodu  Božjem koji je nazočio slavlju, zaključio je župnik Margeta.

U koncelebraciji na misi uz župnika Margetu bili su dr. don Mile Vidović, prof. dr. sc. don Marinko Vidović i dr. don Boris Vidović.

Piše: SMN.hr

DUNEA

Predstavljena radna verzija dokumenta Prijedlog politika za sektor kreativnih i kulturnih industrija

Objavljeno prije

Regionalna agencija DUNEA, u sklopu EU projekta „Promocija kreativnog turizma kroz uspostavu iskustvenih i održivih ruta – CREATURES“, 21. rujna organizirala je online predstavljanje nacrta preporuka za unapređenje politika za poticanje suradnje kreativnih i kulturnih industrija u kreiranju održivih turističkih proizvoda inspiriranih kulturnom baštinom.

Nacrt dokumenta izrađen je u suradnji sa Sveučilištem u Ateni te Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) s namjerom utvrđivanja zajedničkih politika za cijeli prostor ADRION regije, koju, osim Hrvatske, čine i Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Grčka.

Autorica dokumenta koji na razini Europske unije prvi put povezuje kreativne i kulturne industrije sa zaštitom prirodne i kulturne baštine i održivim turizmom je dr. sc. Ana Žuvela, stručnjakinja za kulturnu politiku, nove modele i procese upravljanja koji obuhvaćaju i područje kulturnih i kreativnih industrija. Uz preporuke politika, Regionalna agencija DUNEA je u suradnji s timom iz IRMO-a, izradila i pravne preporuke te niz inovativnih pokazatelja kojima se može pratiti razvoj sektora.

Prijedlozi politika su predstavljeni projektnim partnerima iz Autonomne regije Friuli Venezia Giulia (IT), Instituta za urbano planiranje Republike Slovenije (SI), Znanstvenog parka Patras (GR), Ekonomskog fakulteta u Ateni (GR), Regionalnog direktorata za kulturu Vlöre (AL), Ekonomskog fakulteta u Sarajevu (BA) kako bi i sami, svojim komentarima i prijedlozima, imali mogućnost sudjelovati u izradi dokumenta. Prezentaciju i predstavljanje procesa izrade Preporuka politika koji vodi Regionalna agencija DUNEA, održala je koordinatorica projekta Olja Ljubišić. Naglasila je važnost participativnog pristupa u izradi strateških dokumenata, te najavila predstavljanje prijedloga politika u studenome 2021. u Dubrovniku.

Prijedlozi politika će se primijeniti na lokalnoj razini izradom akcijskog plana koji će između ostalog, uključit osmišljavanje dvije nove kreativne rute.

Proračun Regionalne agencije DUNEA za provedbu je 1,6 milijuna kuna dok je ukupan proračun projekta 13,9 milijuna kuna. Projekt je ugovoren kroz Jadransko-jonski program transnacionalne suradnje INTERREG ADRION i sufinanciran je 85 posto sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. CREATURES se provodi od ožujka 2020. do kolovoza 2022. godine.

Novosti projekta mogu se pratiti na Facebook stranici projekta.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija S21 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije