Europska komisija (EK) pohvalila je Vladin model predstečajnih nagodbi za poduzeća i pozvala je sve zemlje Europske komisije da prihvate “hrvatski” model rješavanja problema u nesolventnim tvrtkama, a takav razvoj situacije dodatno je pojačao motivaciju Ministarstva financija da sličan model primijeni i na građane kojima je blokiran račun, prenosi slobodnadalmacija.hr.

Riječ je o tome da blokada računa oko 300.000 građana nije samo ekonomsko-pravno, nego i socijalno pitanje. Šest godina recesije, što je u mirnodopsko vrijeme rijedak fenomen, financijski je iscrpilo građane, koji su ostali bez posla i koji nemaju imovine, ili žive u stanu koji otplaćuju na kredit, ali i ljude koji imaju posao, ali čija primanja nisu dovoljna za podmirivanje osnovnih egzistencijalnih potreba. Kritike upućene ovom modelu “predstečajnih nagodbi za građane” slične su kritikama koje se još uvijek upućuju i sustavu nagodbi za poduzeća, a uglavnom se odnose na to da će teško biti spriječiti zloupotrebe.

Efikasan mehanizam

No, podaci vezani uz predstečajne nagodbe u gospodarstvu do sada pokazuju kako je u tim procesima bilo puno više koristi nego štete, a svaku “štetu” uvijek može procesuirati ekipa iz DORH-a. To je uostalom primijetila i Europska komisija, pa je tako Antonio Kajani, europski povjerenik za poduzetništvo i industriju, istaknuo kako “moramo uspostaviti efikasan mehanizam koji će omogućiti razlikovanje između poštenih i nepoštenih poduzetnika, jer je to temelj reduciranja trenutačne stigme bankrota”.

Ministarstvo financija sada sličan “efikasni mehanizam” nastoji pravno osmisliti i za građane, a neće biti čudno ako Europska komisija onda i taj model “preporuči” članicama EU-a.

Uspjeli smo doći do podataka koliko Dalmatinaca ima blokirane račune – njih 52.258 – a ta analiza pokazala je i kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji 28.547 ljudi ima blokirane račune, u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde kuna. Ako se zna da je u cijeloj državi blokirano 300.000 računa, s ukupnim potraživanjima od 24,3 milijarde kuna, tada u najvećoj dalmatinskoj županiji živi gotovo svaki deseti blokirani građanin, čiji ukupni dugovi iznose oko 10 posto svih blokiranih sredstava u Hrvatskoj.

U Zadarskoj županiji je blokirano 10.347 građana, s dugom od 761 milijun kuna, u Šibensko-kninskoj 6860 građana s 585 milijuna kuna, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji blokirano 6504 građana s dugom od 640 milijuna kuna. Tako stanovnici Dalmacije u ukupno blokiranim računima u cijeloj Hrvatskoj sudjeluju sa 17,3 posto, što otprilke odgovara i postotku stanovnika Dalmacije u odnosu na Hrvatsku – u Dalmaciji je, prema podacima iz 2011., živjelo 860.000 ljudi, dakle oko 20 posto svih građana Hrvatske.

U najvećim dalmatinskim gradovima raspored blokiranih građana je sljedeći: u Splitu je blokirano 11.736 građana s 1,4 milijarde kuna duga, u Zadru ih je 4767, od kojih se potražuje 400 milijuna kuna, u Šibeniku je 2977 građana s dugom od 268 milijuna kuna, a u Dubrovniku 2488 osoba s 282 milijuna kuna duga.

Uspjeli smo doći i do podataka za manje sredine, pa tako na području grada Omiša živi 1066 blokiranih građana s dugom od 60 milijuna kuna, u Makarskoj ih je 1030 sa 70 milijuna kuna duga, a u Solinu 1607, od kojih se potražuju 134 milijuna kuna. U Kaštelima je 2471 blokirani građanin sa 113 milijuna kuna duga, u Podstrani ih je 453 s 48 milijuna kuna, u Sinju je 1528 osoba s dugom od 65 milijuna kuna, a u Trilju 529 građana ima blokirane račune s 19 milijuna kuna duga.

Tužne brojke

Na teritoriju općine Muć živi 229 blokiranih građana s dugom od pet milijuna kuna, u Drnišu su 434 građanina s 18 milijuna kuna duga, a u Kninu njih 1563, od kojih se potražuje 39 milijuna kuna. U Metkoviću su zabilježena 1083 blokirana građanina sa 117 milijuna kuna duga, u Pločama njih 530 s dugom od 51 milijun kuna, a u Benkovcu ih je 1046 s 33 milijuna kuna. Na području Šestanovca je 112 blokiranih osoba, s dugom od četiri milijuna kuna, u Imotskome ih je 1022 s 49 milijuna kuna, te u Dugom Ratu 438 s 15 milijuna kuna duga.

Tužne su to brojke koje ukazuju da gotovo svaki dvanaesti građanin Lijepe naše ima blokiran račun i da bez određenog oblika “predstečajne nagodbe”, u kojima bi im vjerovnici oprostili dio duga, nikada ne bi mogli izići iz financijskih teškoća.No, ovdje se postavlja još jedno pitanje: ako su komunalne tvrtke, telekomi i banki imali neka potraživanja od preko godinu dana, zašto ih nisu, prema računovodstvenim standardima, počeli otpisivati u bilancama? Je li bilo lažiranja bilanci? Osim toga, prema prijedlogu Ministarstva financija, svakoj tvrtki koja otpiše dio duga taj će se iznos odbiti od poreza na dobit.

U svakom slučaju, sigurno je sazrelo vrijeme da se pokuša pronaći pravedni pravni okvir za rješavanje ovog problema, jer šest godina recesije već počinju ostavljati ozbiljne ožiljke na socijalnom tkivu nacije, a vijesti iz crne kronike sve češće donose i imena dužnika koji su digli ruku na sebe. Vrijeme je da se pokuša pomoći onima koje je kriza egistencijalno najviše ugrozila.