Ostanimo u kontaktu

NEMA NEUSPJEHA – SAMO USPJEH ILI NAUČENA LEKCIJA

Uspješni poduzetnici trebali bi biti uzor i inspiracija, a češće su meta mržnje i omalovažavanja

Objavljeno prije

poduzetnici

Hrvatske poduzetnice i poduzetnici najviše se boje neuspjeha. Od početka svog poslovnog angažmana u realnom sektoru, pa sve do umirovljenja, stručnjaci uočavaju kod poduzetnika visoku razinu tjeskobe i straha izazvanih propitivanjima o neuspjehu u radu i postignuću željenih ciljeva. Teret straha od neuspjeha posebice je izražen u prvim godinama poslovanja hrvatskih poduzetnica i poduzetnika, no njegov intenzitet ne smanjuje se previše niti  tijekom godina „stasavanja“ u nemirnom moru tržišnih neprilika.

Neuspjeh se posebice tragično doživljava na prostorima jugoistočne Europe i zbog velikog kriticizma, negativnih komentara, ismijavanja te nerijetko čak i zločestih namjera prema onima koji ne dožive poslovnih uspjeh. Upravo zbog tog “jala” domaći poduzetnici često zaboravljaju na onu narodnu – Nema neuspjeha u poduzetništvu – samo uspjeh ili naučena lekcija.

Ove pojave zorno uočava loyalty član Virtualnog ženskog poduzetničkog centra terapeut Dane Cvijanović, vlasnik obrta Vetriver.

Dane Cvijanović, vlasnik obrta Vetriver– Siguran sam da svi znamo susjede, političare, kolege koji imaju ove emocije i koji su takvi da nose zloću u sebi. Mi ih naravno nemamo. I ovo je nekakav stav od kojeg svi polazimo. Ja osjećam samo ljubav i ja sam dobar, a oni, oni tamo, oni mrze. Mali broj nas će moći stati pred ogledalo i reći sam sebi slušaj – mrziš i zavidan si i podmećeš kako sebi tako i drugima – detektira terapeut Cvijanović ističući kako svaka emocija pa tako i ona “zločesta” ima svrhu, a to je da nas dovedu do zadovoljstva i ispunjenja.

– Niti jedna emocija sama po sebi nije loša, niti nas određuje. Na žalost, ovo malen broj ljudi zna. Određuje nas ono što činimo s time. Edukacija o emocijama u formalnom smislu ne postoji. Imamo samo onu edukaciju koju smo ponijeli od kuće. Ta edukacija nas nije naučila kako se na zdrav i smislen način nositi sa emocijama. Postojale su emocije koje su dobrodošle. Glavna “emocija” je bila biti dobar. Mržnja nije bila dozvoljena pa smo ju naučili potiskivati. Energija je neuništiva pa se ta mržnja okrene protiv nas – ili ju možemo “zalijepiti” na uspješne ljude – zaključuje terapeut Cvijanović.

Loyalty članica Gordana Kadoić, magistrica poslovne ekonomije, stručnjakinja u vođenju tvrtki, prodajnih timova i pojedinaca, vlasnica je i direktorica tvrtke Adria Corporate Education, vrijeme, kako naglašava, ne troši na negativne ljude i njihove komentare.

Gordana Kadoić, magistrica poslovne ekonomije Poduzetništvo na ovim prostorima je dovoljno izazovno i bez ovih navedenih negativnosti. Vjerujem da ljudi imaju različite razloge za iskrivljena ponašanja, no osobno se fokusiram samo na pozitivu i naučila sam se samomotivirati, te ne dozvoljavam da me različita mišljenja odvedu u krivom smjeru. Predugo radim s ljudima i znam da je put prema uspjehu težak, ali podrazumijeva odlučnost i motiviranost – naglašava poduzetnica Gordana Kadoić.

Zašto se toliko bojimo uspjeha, pod teretom mogućeg neuspjeha, ali još više “što će pričati selo”, analizira i loyalty članica Virtualnog ženskog poduzetničkog centra integrativna terapeutkinja Sonja Lovrenović.

integrativna terapeutkinja Sonja Lovrenović Jedna od ključnih stvari je da izbrišemo iluziju da uspjeh znači da smo savršene. I da se drugima trudimo dokazati svojim radom što sve možemo činiti kao sposobne žene. Nismo savršena bića; ne postoje savršena bića. Ponekad ćemo činiti pogreške, kao i svi drugi oko nas. Nitko ne voli „zabrljati“, ali to je ok; pogreške nam donose iskustvo i bez njih ne možemo ni rasti ni razvijati se kao poduzetnice. Većina ljudi će vidjeti na nama našu novu odjeću, nove cipele, novi auto i možda nam i biti zavidni na tome. Ali mi smo koji znamo da je nije uspjeh došao s tog mjesta; postojao je prije toga put koji smo morali prijeći; put namjera, put planiranja, put pokušaja i pogrešaka, put nesigurnosti, ponekad i put raspada. Od toga se sastoji uspjeh – ističe Sonja Lovrenović.

Ali i skreće pozornost, da treba uvijek postavljati sebi pitanje – za koga činimo to što činimo.

– Da se dokažemo sebi ili drugima? Vjerujte mi, nema potrebe za borbom i dokazivanjem. Na mjestu gdje možemo osvijestiti svoju unutarnju mudrost i resurse, gdje smo autentične, borba nestaje. A kako prepoznamo vlastiti unutarnji mir i gradimo ga, u svoj svijet ćemo privući i osobe koje nose sličnu energiju. Djelujući iz tog mjesta manje je stresa, a život postaje sočniji – savjetuje terapeutkinja Sonja Lovrenović.

Loyalty članica iz Pule Gledis Šprah,  vlasnica tvrtke „Glam Style studio“, stručnjakinja za komunikacije, koja je svoje poduzetničke aktivnosti usmjerila poslovnim edukacijama, često analizira i pojam (ne)uspjeha u poduzetništvu.

Gledis Šprah, vlasnica tvrtke „Glam Style studio“, stručnjakinja za komunikacijeMoje osobno mišljenje je da su ljudi koliko god to potiskivali i u javnosti samo dijelili komplimente, u dnu duše ljubomorni i zavidni na boljeg od sebe. Ako ste u velikom sistemu, bojite se da će vas onaj iza vas naslijediti i zauzeti vaše mjesto. Ako ste u poduzetništvu mislite da će vam uzeti klijenta. Klijenata i poslovnih partnera je uvijek bilo i biti će, jedan otiđe drugi dođe, bitno je samo biti vrijedan, kvalitetan i pošten u svom radu. Svaka reklama pa i ona loša – je reklama. Ja kao poduzetnica ne osvrćem se na takve sitne duže, oni tako i tako, za i protiv mene ne mogu me stići – jasna je Gledis Šprah i dodaje kako je njezin cilj jedini fokus, a sve ostalo joj je manje bitno.

Svi imamo svoje trikove kako doći do uspjeha s manje ili više iskušenja, prepreka i problema, najbitnije je u prvom redu ne odustati, ali i …

Ključ osobnog uspjeha je stalno ulaganje u svoje znanje i vještine. Tehnologija ide naprijed i zato treba biti u korak sa vremenom, svaki novitet treba usvojiti i graditi ga dalje, jer ako zastaneš, konkurencija te pregazi. Svojim znanjem, stručnošću i poštenim radom zavrijediti ćeš mjesto uspješnog i kvalitetnog suradnika – smatra poduzetnica Gledis Šprah.

Većina poduzetnika jasna je u jednom – želite li uspjeh, bez obzira koliko vas okruživali negativni komentari ljubomornih i zločestih ljudi, jedno je izvjesno – živite svoj život, ne bavite se tuđima, živite i realizirajte svoje ciljeve, uz obilje pozitivne energije.

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl8 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije