Ostanimo u kontaktu

HOĆE LI KAUBOJI SLAVITI

Večeras Hrvatska protiv Norveške

Objavljeno prije

Foto: gol.hr

Foto: gol.hr

Nakon vrlo dobrih izdanja u susretima sa Srbijom i Islandom, loše partije u srazu sa Švedskom i jedva izborene pobjede protiv Bjelorusije, hrvatska reprezentacija u rukometu večeras će se sastati s reprezentacijom svjetskih viceprvaka, Norveškom.

Skandinavci godinama igraju kvalitetan rukomet i osvajaju medalje, a u njihovim redovima igaju mahom vrhunski rukometaši.

Posebno to vrijedi za Bjornsena, Jondala, Sagosena , Tonesena i pivota Myrhola, ali ni ostali ne zaostaju. Zna se da Norvežani igraju brzo, te da brzo zavšravaju i napade, obično precizno. Do sada su na Prvenstvu igrači Norveške najefikasniji i zabijaju prosječno 34 gola po utakmici. Najopasniji su u vanjskoj liniji i na krilima, imaju munjevite kontranapade. Prošle godine na SP eliminrali su  Hrvatsku u produžetku polufinalne utakmice. Njihov izbornik Christian Berge slavni je rukometaš koji je prije skoro dva desteljeća gostovao kao igrač i u Metkoviću.

Pa što onda naši mogu?

Jakov Gojun tvrdi, ukoliko Hrvatska primi do 23 pogotka, smiješi nam se pobjeda. Nikša Kaleb savjetuje potrebu prekidanja norveških napada čestim faulovima, a budemo li statični kao u nekim prilikama do sada, neće biti dobro.

Norvežani se sjećaju  našeg vratara Ivana Stevanovića koji je protiv njih uvijek pružao partije za pamćenje, a drže da je najbolji hrvatski igrač Cindrić.

Reprezentacija koja pobijedi, sigurno će biti bliža polufinalu. Kako ističu naši igrači, u Zagrebu bi gledalište moralo biti aktivnije, a dvorana punija. Traže podršku s tribina kakvu su imali u Splitu.

Prema svemu sudeći glavni teret na utakmici morala bi nositi naša obrana. Hoće li u tomu i uspjeti, vidjet ćemo danas. Červar kani započeti s uobičajenom sedmorkom: Stevanović, Karačić, Cindrić, Stepančić, Štrlek, Vori i Čupić. Naslućuje se i obrana 5-1 radi šestih prekida norveških napada. U tom slučaju ne treba zaboraviti sjajnog Norvežanina Myrhola na crti.

Sretno našima!

Pero Jakić

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije