U posebnim okolnostima i uz posebne epidemiloške mjere i pravila, danas će se održati 23. Maraton lađa od Metkovića do Ploča na vodama Neretve i na stazi dugoj 22,5 kilometara.

Start je u 17 sati, a prvu poziciju na brzinskim trkama izborila je posada Stabline.

Po prvi put u povijesti Maratona HTV će izravno prenositi taj sportsko-tradicijski spektakl, s vrhunskom tehnikom, komentatorima i drugim djelatnicima koji će raditi taj dosta složen prijenos.

Također, prvi put u povijesti na startu u Metkoviću neće biti gledatelja (korona), a neće ih biti ni na dočeku odnosno na cilju u Pločama. To ne znači da Neretvani i njihovi gosti neće već prije početka zauzeti svoje pozicije na obalama Neretve sve do Ploča, naravno uz poštivanje svih epidemioloških mjera.

Kako stvari stoje natjecat će se 35 posada (odustale su dvije ekipe iz Somobora), Udruga lađara Neretve obavila je sve potrebite pripreme za još jedan spektakl na Neretvi, a na jednom od brodova bit će i pokrovitelj, predsjednik RH Zoran Milanović.

Tko će još biti od političara, gospodarstvenika i drugih javnih osoba ne znamo, ali da će ih biti to je sigurno.

Od samoga početka Maratona mnoge javne osobe dolazile su i ispraćale lađare, a potom bi zauzeli svoja mjesta na brodovima u smjeru Ploča, iza ili ispred lađa, a uz te službene brodove, ne Neretvi bi se znalo vidjeti stotine manjih brodica.

Još samo da vrijeme posluži vrijedne veslače i organizatore, vjerujemo da bi se zaboravile sve nedaće povezane s pandemijom.

Najvažnije od svega svakako je činjenica da je Udruga lađara Neretve uz potporu organizatora i suorganizatora te pokrovitelja i u krizi uspjela pripremiti sve za jedinstvenu manfiestaciju podsjećanja na ulogu i značaj neretvanskih lađa u povijesti lokalnog stanovništva.

Poznata je izreka da su mnogi Neretvani u lađama rađali, živjeli i umirali,a onda je došlo vrijeme modernizacije i lađe su zaboravljene. U lađama se prevozila, stoka, grožđe, pijesak, kamen, klak( kreč), u lađama su se prevozili i svatovi i učenici, i radnici, sve tamo od Zažablja do Opuzena, uz samu Neretvu, Norinom od Pruda i Vida do Kule Norinske , ustvari lađe su bile zaštitni znak neretvanskog čovjeka.

O idejama za organizaciju Maratona i onima koji su taj cilj realizirali, postoje brojni zapisi.

Smatra se da su idejni tvorci Maratona Milojko Glasnović, Marko Marušić, Pavo Jerković…

U ljeto 1975. godine skupina mladića iz Vida zaveslala je u neretvanskoj lađi i krenula u „gusarenje“ nizvodni Norinom i Neretvom što je kasnije postalo tradicija Viđana. Oni su 1979.godine  kupili lađu izgrađenu 1995.godine koja im je služila za „pohode“ prema drugim područjima, pa su osnovali i udrugu „Gusari Vid“. Tradicija isplovljavanja iz Vida postojala je sve do Domovinskog rata kada je lađa potopljena radi konzervacije i očuvanja.

Osnovani su i Domagojevi gusari, kao udruga lađara (1998), kada je održan i prvi Neretvanski maraton lađa.

Na Maratonu svake godine sudjeluje prosječno 35 posada iz doline Neretve, drugih hrvatskih gradova i iz inozemstva.

Svaka posada ima 18 članova, što znači da nastupa oko 600 natjecatelja. Pobjednička posada dobiva zlatne medalje, prijalazni pobjednički štiti kneza Domagoja težak 27 kilograma, i mali štit u trajno vlasništvo, te novčannu nagradu.

Samom natjecanju uvijek prethode brzinske utrke za startna mjesta na startu, održava se i maraton lađarica, a u nekoliko neretvanskih mjesta održavaju se lađarske utrke povodom blagdana.

Sama lađa mora biti tradicijskog oblika i propisanih dimenzija, mora biti od drveta s točno određenom debljinom daske. Na lađi mora biti i jarbol sa zastavom posade. Udruga lađara uspjela zatomiti sve nesporazume oko dimenzija i izgleda lađa pa su izrađene 33 nove lađe (možda i više) i na njima nisu dopuštene nikakve preinake.

Prvotna je ideja bila da na maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve, te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, ali je od 2005.godine dopušten nastup svima koji to žele. Tako su na Neretvi veslali Sinovi Neretve iz Australije, Hrvati iz Molisea, Salašari Somborski (Vojvodina), lađari Čapljine, Čeljeva i Gabele, Latvijska Riga i drugi.

Od 1998. do 2019.godine zlatne medalje osvajali su: Rogotin, Rogotin, Komin, Komin, Donjani Donji, Komin i Rogotin, Donjani Donji, Rogotin, Rogotin, Rogotin, Staševica, Gusari (Komin), Gusari (Komin), Gusari (Komin), Gusari (Komin), Gusari (Komin), Crni put (Metković), Stablina, Argo (Bjelovar), Gusari (Komin), Stablina i Gusari (Komin).

Gusari (Komin) imaju sedam zlata, Rogotin 6, Komin 3, Stablina 2, Donjani Donji 2, Argo, Crni put i Staševica po jedno zlato.

Prva pobjednička ekipa izvan doline Neretve bila je Argo (Bjelovar).

Među lađaricama (od 2014.godine) dva zlata pripala su posadi Gusari(Komin), dva zlata Gusaricama Metković, te po jedno zlato Stablini, Nereide (Bjelovar) i Donjankama (Slivno) koje su i ove godine pobijedile.

U srpnju 2008. godine jedna posada neretvanskih lađara sudjelovala je na Svjetskoj izložbi mora i mornara u francuskom Brestu, a 2009. godine reprezentacija lađara iz doline Neretve preveslala je kanal La Manche.

Godine 2010., jedna posada naših lađara preveslala je Jadransko more na relaciji Metković-Termoli, duljine 140 milja.

Lađari su sudjelovali i na Međunaradnoj regati u Tarantu, na utrci tradicionalnih čamaca, te još nekoliko utrka u drugim zemljama ili u Hrvatskoj.

Naravno, neretvanska lađa itekako se odrazila i na gospodarski život Neretvana jer brojni ugostitelji organiziraju foto-saffari izlete. Radi se o vožnji klađama, Norinom, Mislinom i drugim vodotocima, turisti iz svijeta i Domovine kušaju neretvanske specijalitete, sudjeluju u berbi mandarina,i posjećuju brojne kulturno-povijesne zanemenitosti kraja.