Ostanimo u kontaktu
ULTIMATE SPORTS GYM – 1200×250

DANI JEGULJE U NERETVI

U Prirodoslovnom muzeju Metković otvorena izložba i održana predavanja o jegulji

Objavljeno prije

Dani jegulje, Prirodoslovni muzej 6

U Prirodoslovnom muzeju Metković jučer je, u sklopu Dana jegulje koji se ovog vikenda obilježavaju u Opuzenu i Metkoviću, otvorena izložba o jegulji.

Izložba se sastoji od testualno-slikovnih panoa koji služe kao info-punkt o jegulji. Na njima je, uz zanjimljivosti o jegulji, prikazan i njen životni ciklus.

Povodom izložbe održana su dva informativna izlaganja za javnost i ribare. Nela Tonja Karabatić iz Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede održala je predavanje na temu EU i RH legislativa ribolova i zaštite jegulje, a profesor Branko Glamuzina s Odjela za avakulturu Sveučilišta u Dubrovniku izlagao je o trenutnom statusu i važnosti jegulje.

Prof. Glamuzina kazao je da za manji broj ulova jegulje u Neretvi i njenim pritocima, osim isušivanja i smanjenja dotoka vode u Neretvu, klimatskih promjena, zagađivanja okoliša i parazita, odgovoran neregurilani izlov vezan uz tradiciju.

– Problem lova jegulje u Neretvi i njegova regulativa i legislativa je vrlo specifičan i složen iz niza razloga. Prvi je da on za sve Neretvane predstavlja tradiciju koju je jako teško regulirati. Većina ljudi živi uz vodu, Neretvu, Norin, Malu Neretvu i teško je im je reći da ne smiju loviti jegulju. Što se tiče zakonske regulative, ona je vrlo jednostavna. U Neretvi je 13 koncesionara, odnosno 13 mjesta gdje se ona može izlovljavati tjekom jesenskih migracija. Nešto ribara je registrirano kao obrtnička djelatnost, dok je većina ostalih u sivoj zoni izlova za vlastite potrebe. To na neki način može funkcionirati, iako nije baš usklađeno sa zakonom, posebno zbog toga što se jegulja ne bi smjela prodavati. To je ključan problem tradicionalnog, lokalnog neretvanskog ribarstva – kazao je profesor Glamuzina.

Ukoliko se lov na jegulje ne regulira, profesor Glamuzina kaže da ona neće izumrijeti, ali da će se njen broj drastično smanjiti te da će se izgubiti interes za nju.

– Neće doći do izumiranja jer jegulja živi jako dugo. Ona može živjeti i do 50 godina, a u vodama oko Vrgorca i do 80 godina. Međutim, ona može doći u probleme što se tiče novačenja nove mlađi ili prevelikoga izlova i smanjivanja broja do te mjere da je ljudi više neće ni uloviti i neće imati interesa. Situacija nije toliko kritična, ali u svakom slučaju valja reći da je ulov u cijeloj Europi u posljednih 40 godina pao za 95 do 99 posto. Dakle, populacijea je dramatično pala. Tako je u Neretvi i ne treba od toga bježati, ali kad bi se na neki način mogao očuvati taj tradicionalni način ulova i povezati se s turističkim djelatnostima ne samo u restoranima, nego i turistima koji će otići na te naše tradicionalne alate, to bi se dalo napraviti i takav plan i program bi Europska Unija vrlo rado financirala – rekao je profesor Glamuzina.

Ravnateljica Pridodoslovnog muzeja, Ivana Baće, kazala je da je i muzeju cilj očuvanje jegulje kao prirodoslovne baštine ovoga kraja.

– Gospođica Monika Prović je izrazila želju da ove godine uključi i Prirodoslovni muzej Metković u manifestaciju Dana jegulje, mi smo, naravno, rekli da, ali nas prvenstveno kao instituciju zanima sama vrsta i njeno održanje u ovoj delti. Zbog toga nam je bilo i posebno drago da će se manifestacija Dani jegulje razvijati u znanstvenom pravcu, pravcu edukacije lokalnog stanovništva i  zainteresirane javnosti kako jedan dio prirodoslovne baštine ove delte ne bi nestao. Bilo bi tužno da naša djeca i unuci, a zatim i svi putnici i namjernici koji dođu u ovu dolinu jednom važnom djeliću naše povijesti koji je othranio mnoge generacije i koji je dio gastronomske, prirodoslovne i kulturne baštine ovog kraja svejdoče samo preko preparata kojeg imamo u našem stalnom muzejskom postavu – rekla je Baće.

Zainteresirani izložbu mogu pogledati do kraja studenog, a program Dana jegulje možete vidjeti ovdje.

Marija Jeramaz

ZA OSOBNE POTREBE

17-godišnji mladić uzgajao indijsku konoplju

Objavljeno prije

Policijski službenici Policijske postaje Ploče su jučer, 13. srpnja, u poslijepodnevnim satima, držeći prismotru na brdu iznad mjesta Peračko Blato u Pločama, u zalijevanju manjeg nasada indijske konoplje zatekli 17-godišnjeg mladića.

Biljke su, svaka za sebe, bile posađene u kantama sa zemljom koje su se nalazile na djelomično kultiviranom zemljištu.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je maloljetnik indijsku konoplju uzgajao za osobne potrebe, ali i za dalju prodaju zbog čega je kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija S20 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije