Ostanimo u kontaktu

U NERETVANSKOM AGRARU NUŽNI SU RADIKALNI POTEZI

Vlasnici plantaža s veseljem prihvatili odluku Ministarstva poljoprivrede i poticaju od 20 milijuna kuna za proizvođače mandarina i klementina

Objavljeno prije

U dolini Neretve poljoprivreda je najvažnija gospodarska grana, htio to netko priznati ili ne, posebno u novije vrijeme u kojemu su tisuće radnika iz oblasti industrijske i svake druge proizvodnje izgubili svoja radna mjesta.

Da bi Neretva mogla postati poljoprivredni Eldorado, poput Kalifornije i drugih regija u svijetu, shvatili su i Venecija, i Austrougarska inicijativama za melioracije močvarnih područja, koje su se nakon Drugog svjetskog rata počele i ostvarivati kroz osnivanje PIK Neretve i drugih subjekata, treba naglasiti, nacionalizacijom privatnih posjeda i na druge načine.

U samostalnoj državi Hrvatskoj došlo je do raspada socijalističkih kombinata pa tako i u dolini Neretve. Državno zemljište namijenjeno je privatnim korisnicima u obliku zakupa, ali je dio zemljišta vraćen starim vlasnicima.

U proteklom razdoblju nastojalo se raznim načinima osuvremeniti poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju te ju dovesti u sklad s europskim standardima.

Tako je mandarina postala izvorni i brendirani hrvatski izvozni proizvod, a godišnja proizvodnja kreće se u prosjeku od 40 do 70 tisuća tona. Međutim, suvremenoj poljoprivredi potrebno je jasno planiranje i sigurno tržište koje često podliježe međunarodnim političkim stanjima između EU, SAD, Rusije, Kine…

Postojeće stanje u neretvanskoj poljoprivredi iziskuje stoga trezven i stručan pristup novim strategijama razvoja, evo zašto.
U dolini Neretve niti jedna jedinica lokalne samouprave nije do kraja riješila pitanje raspolaganja državnim zemljištem, a neke jedinice poput općine Kula Norinska uopće nemaju državnoga zemljišta jer još nije riješen dugogodišnji spor sa susjednim gradom Opuzenom oko zemljišnih površina na području Luke.

Brojni vrijedni poljoprivrednici rade i sade, a stotine grla stoke bez nadzora uništava im usjeve.
Na cijelom neretvanskom području, nije tajna, da dobitnici državnoga zemljišta to isto zemljište daju u podzakup drugima.
Jedna od zadaća poljoprivrednih redara koje propisuje novi Zakon o poljoprivredi svakako se odnosi i na obilazak takvih i zapuštenih zemljišta kako bi se vlasnici ili korisnici upozorili na potrebu saniranja stanja. Nažalost, niti jedan grad ili općina nisu do sada uposlili poljoprivrednog redara jer neki nemaju sredstava za te namjene.

Državni su poticaji posebna priča. Bilo je dobrih, ali i loših odluka resornih ministarstava u prošlosti. Nedavnu odluku Ministarstva poljoprivrede o 20 milijuna kuna poticaja za proizvođače mandarina i klementina s veseljem je prihvaćena među vlasnicima plantaža. Dobrodošla je i odluka o gradnji skladišnih i rashladnih kapaciteta kako se neretvansko voće i povrće moglo plasirati na tržište u duljem vremenskom razdoblju. Država i Županija osigurali su sredstva za izgradnju objekata za navodnjavanje i sprječavanje prodora slane vode na području donje Neretve (Glog) i drugih područja, Županija je dobila 4 milijuna kuna za programe ruralnog razvoja, a ima i drugih poticaja.

Mladi poljoprivrednici trude se na temeljima klasične poljoprivrede razvijati dizajniranu proizvodnju i prodaju putem društvenih mreža.

Sve su aktivnije i udruge poljoprivrednih proizvođača a područja doline Neretve koje se pokušavaju izboriti i za poticaje i za neke nove odnose u poljoprivredi. Savjetodavna služba svakodnevno i uporno savjetuje proizvođače voća i povrća o provedbi raznih agrotehničkih mjera.

Ipak, Neretvani i dalje ne mogu biti sigurni u svom poslu. Velike su opasnosti od elementarnih nepogoda i slane vode, nedostaje slatke vode za navodnjavanje, a ćudljivo tržište i uvoz hrane počesto im kvare planove i umanjuju dohodak.

POMACI U POLJOPRIVREDI

Neretvanski poljoprivrednici konačno zadovoljniji

Objavljeno prije

Autor

Poljoprivredni proizvođači u dolini Neretve godinama su upozoravali na sve veći uvoz poljoprivrednih prizvoda u Hrvatsku tvrdeći da zbog uvoza ne mogu prodati svoje voće i povrće niti mogu postizati odgovarajuće cijene koje bi im omogućile određene prihode za egzistenciju i nova ulaganja.

Njihov rad i proizvodnju, kao i drugdje, opterećivali su sve skuplja sredstva zaštite i repromaterijali, slanost tla, nesigurna tržišta, globalne promjene klime te drugi problemi.

Ipak, čini se da ove godine Neretvani mogu makar donekle biti zadovoljni plasmanom svojih proizvoda, a oni s većim površinama mogli su ostvariti i veće prihode. Na lokalnim tržnicama bilo je manje rajčica i paprika iz domaće proizvodnje, ali su cijene bile na visokoj razini od samoga početka berbe.

Jedan od razloga slabije ponude rajčica i paprika svakako je činjenica da rajčice na otvorenom jednostavno ne mogu opstati zbog visokih temperatura koje oštećuju plodove pa od takve rajčice nema koristi.

U plastenicima je nešto posve drugo, ali u njima vlasnici moraju voditi računa o navodnjavanju, zaštiti i gonjidbi.

S druge strane u trgovačkim lancima dominira rajčica (pa i drugo povrće) iz hidroponske proizvodnje pa i iz kontinentalnog dijela Hrvatske.

Ta  se proizvodnja odvija u ugrijanom i zaštićenom prostoru pa je proizvodnja moguća cijele godine. Kao supstrat može poslužiti kokosovo vlakno, treset ili kamena vuna, što znači da se biljka uzgaja u hranjivoj otopini bez zemlje (tla). Uklanjanjem tla iz proizvodnje uklonjeno je i mjesto nastanka raznih bolesti i korova.

U takvom uzgoju osigurava se točno potrebna količina hraniva u određenom omjeru, postiže se brža zrioba i visoka kvaliteta.

Međutim, u razgovoru s poljoprivrednicima doznajemo da takva proizvodnja u dolini Neretve ne bi mogla biti isplativa jer treba grijati tijekom zime, a onda bi energija odnijela velik dio potencijalne zarade.

Ipak, na našem području sve se veći broj mladih odlučuje baviti poljoprivredom pa i ekološkom, uvode se novi sortimenti, zasnivaju novi nasadi i nabavlja mehanizacija.

Kroz mjeru 6.3.1., koja govori o razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava iz programa ruralnog razvoja RH, u dolinu Neretve stiglo je već 15-tak  traktora, a uskoro će se taj broj i uvećati.

Naime, mladi poljoprivrednici mogu ostvarivati 15 i više tisuća eura bespovratno iz EU fondova, ali ne samo za tragore već i za zemljište,proizvodnju i preradu i druge namjene prema programima koje moraju sačiniti da bi uooće mogli aplicirati na europska sredstva.

Da će ovogodišnji urod mandarina biti među boljima, svjedoče oglasi otkupljivača u kojima traže više stotina radnika koji će raditi u sortirnicama i na drugim poslovima oko mandarina.

Prema riječima proizvođača ove  se godine očekuje ubrati  oko 60 tisuća tona žutih plodova iznimne kakvoće i krupnijima nego su bili prošle godine.

Još kada bi se konačno donijele jasne odluke o raspolaganju državnim zemljištem, sigurni smo da bi neretvanska poljoprivreda dobila novi zamah u svom razvoju.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama9 300×250

Najčitanije