Ostanimo u kontaktu

KAKO SPASITI ZAPUŠTENO KRŠKO POLJE

U krškom polju Jezerac ni brazda ni međa, a ne može se ni pristupiti

Objavljeno prije

Na području općine Pojezerje postoje dva krška jezera, Vrgorsko-neretvansko polje Jezero i manje polje Jezerac koje pripada stanovnicima općine Pojezerje i dijelom općini (gradu) Ljubuški. Nedavno su postavljene oznake razgraničenja dviju država na kojima lijepo piše „Državna granica“, kao u ulici Marka Marulića u Metkoviću.

Uvodno recimo da općina Pojezerje u svojim planskim dokumentima ima nekoliko projekata za revitalizaciju ukupnog stanja na tom području.

Prema Prostornom planu uređenja općine Pojezerje utvrđene su građevinske i gospodarske zone, uže zone tradicijskih naselja i zaselaka,sportsko-rekreacijske zone, proizvodno-poslovne zone, zone zaštite kulturno-povijesne baštine, krajobraznih i prirodnih vrijednosti, zone poljoprivrednih djelatnosti i šumskih površina te građevine raznih namjena pri čemu se posebno ističu zone krajolika i navode područja Jezero i Jezerac, brdski predjeli Pozle Gore, terase napuštenih vinograda i puno toga.

U međuvremenu prošla je autocesta, poljoprivrednici u Pojezerju  nastavili su svoje poslove i planirana je  poslovna zona.

Još ćemo spomenuti sljedeće: općina Pojezerje zauzima 33,50 kilometara četvornih ili 1,88 posto površine Županije, odnosno 0.84 posto stanovništva.

U naseljima se broj stanovnika mijenjao,pa je današnje Pojezerje 1931.godine imalo 1469 stanovnika, 1948.,1704, a 2011.godine 991 stanovnika.

Kako kanimo pojasniti današnje prilike na području Pozle Gore, evo i podataka za to naselje.

Godine 1931. Pozla Gora imala je 438 stanovnika, 1953.godine 392, 1961., 334.

Nastavno, 1971.godine u tom su selu živjela  203 stanovnika, deset godina kasnije 122,desetljeće kasnije 110, a 2001.godine 64 stanovnika. Danas ih je i manje.

Zašto svi ovi podatci. Pa stoga da upozorimo na činjenicu da je krško polje Jezerac potpuno devastirano i zapušteno iako je nekada bilo glavno izvorište hrane za stotine stanovnika.

Do polja se teško može doći zbog raslinja koje ne omogućuje optimalne uvjete prometa, a kad se ipak spustite do nekada obradivih površina jednostavno ne možete dalje. Kupina i drugo raslinje prevladali su u Jezercu, poljski putovi više ne postoje kao ni granice između parcela.Zbog akumulirane vode iz krških vrela tijekom zimske polovice godine to je polje pod vodom 2-4 mjeseca. Postojeća matica je nestala a voda kroz ponore otječe u podzemlje i vjerojatno prema Vrataru.

Više stotina hektara zemljišta postalo je zapravo neobradivo. Krivce ne želimo tražiti jer je svima jasno da je sve to posljedica depopulacije od šezdesetih godina prošloga stoljeća do danas.

Međutim, ako želimo zaustaviti negativne trendove i odlaske mladih ljuidi u inozemstvo, možda bi se uz državne potpore moglo nešto učiniti i na tom području.

Puno se govori o ekološkoj poljoprivredi u našoj zemlji pa mislimo da je krško polje Jezerac iznimno pogodno područje za tu vrstu proizvodnje hrane.

Prije pedeset ili više godina od poljoprivredne proizvodnje u tom polju živjele su stotine ljudi.

Glavne kulture bile su kukuruz, ječam, pšenica,vinova loza,rajčice, kupus i kupusnjače, smokve, djetelina za stoku, grah…

Unatoč suncu i tjelesnim naporima vladalo je posebno ozračje  prilikom skupljanja plodova, pjevalo se i nazdravljalo uspješnoj sjetvi.

Ne kažemo da se stara vremena mogu vratiti, ali smatramo da se polje Jezerac mora zaštititi od konačne devastacije na način da se riješi pitanje odvodnje i obavi geodetska izmjera zemljišnih čestica. Možda bi b trebalo potražiti i zainteresirane ulagatelje koji bi svojim sredstvima uredili površine u dogovoru s vlasnicima te pristupili proizvodnji voća i povrća kojega na našem tržištu nedostaje. Ne učini li se nešto u tom smjeru to će polje zauvijek nestati.

Fotografije: Facebook stranica Staševica

Nastavi čitati

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Novih 94 milijuna kuna za mlade i male poljoprivrednike te razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti – potpisano 400 ugovora

Objavljeno prije

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković prisustvovala je potpisivanju 400 novih ugovora iz mjere 6 Programa ruralnog razvoja RH, vrijednih 94 milijuna kuna, koje je s korisnicima potpisati ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. Ova mjera potiče razvoj i konkurentnost potencijalno gospodarski održivih poljoprivrednih gospodarstava. Riječ je o ugovorima o financiranju za tipove operacija:

  • 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima – 90 ugovora s potporom od 26,7 milijuna kuna
  • 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava – 271 ugovor s potporom od 30 milijuna kuna
  • 6.4.1. Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima – 39 ugovora s potporom od 37 milijuna kuna

„Mjera 6 Programa ruralnog razvoja kroz svoje podmjere i tipove operacija ima veliki utjecaj na opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava, generacijsku obnovu u poljoprivredi i diversifikaciju u nepoljoprivredne djelatnosti kao odgovor na pad gospodarske aktivnosti s kojima se ruralna područja suočavaju. Današnji ugovori kojima je odobreno 94 milijuna kuna pomoći razvoju i unaprjeđenju mladih i malih poljoprivrednika, ali brojnih nepoljoprivrednih djelatnosti koje su iznimno važne za ruralni prostor – poput pružanja različitih usluga i turizma” – izjavila je ministrica Marija Vučković danas u Zagrebu te dodala Nakon realizacije projekata koji su ugovoreni kroz Program ruralnog razvoja, hrvatska poljoprivreda će imati veću proizvodnju i biti konkurentnija. Do sada je na raspolaganje našim poljoprivrednicima i drugim korisnicima stavljeno 97% odnosno 17,5 mlrd kuna raspoloživih sredstava, ugovoreno je 70% odnosno 12,6 mlrd kuna, a isplaćeno 40% odnosno 7,3 mlrd kuna raspoloživih sredstava.”

U operaciji 6.1.1.  „Potpora mladim poljoprivrednicima” korisnici potpore su mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina (dan prije navršavanja 41 godine starosti) koji postaju nositelji, odnosno odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva. Ukupno je u ovoj operaciji s današnjim danom izdano 1.367 ugovora s iznosom potpore od 473 milijuna kuna. Kada je riječ o razvoju malih gospodarstava, u operaciji 6.3.1., korisnici potpore su  poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura, a ukupno je s današnjim danom izdano 4.260 ugovora s iznosom potpore od 477 milijuna kuna. Za potporu iz operacije 6.4.1.  „Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje godinu dana, koja razvijaju postojeće nepoljoprivredne djelatnosti u sklopu svojih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupno je s današnjim danom izdan 41 ugovor s iznosom potpore od 40 milijuna kuna.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama9 300×250

Najčitanije