Ostanimo u kontaktu

PILOT-PROJEKT NAVODNJAVANJA DOLINE NERETVE

Gradit će se brana za obranu od soli! Ne poduzme li se uskoro nešto, čitavo područje bi zbog morske vode moglo postati slana pustinja

Prema projektnoj dokumentaciji brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem ovdašnjim poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj.

Objavljeno prije

Zbog zalijevanja nekvalitetnom slanom vodom, prinosi poljoprivrednih kultura u dolini Neretve, području koje neki zovu i ‘hrvatskom Kalifornijom’, znatno su manji. Osim što slana voda umanjuje urod, sol dugoročno ostaje u tlu, pa dolazimo do situacije u kojoj bi neretvanska dolina mogla postati slana pustinja.

To bi se uskoro trebalo promijeniti jer je Vlada RH ozbiljno prihvatila pilot-projekt navodnjavanja doline Neretve čija je vrijednost u ovoj prvoj fazi procijenjena na oko 20 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta navodnjavanja doline Neretve u svim fazama više od 70 milijuna eura, što će se financirati uglavnom iz kohezijskih fondova Europske unije.

Riječ je o projektu službenog naziva ”Izgradnja sustava javnog navodnjavanja Glog”, koji realiziraju Hrvatske vode u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i kojim će se osigurati preduvjeti za nastavak intenzivne proizvodnje voća, povrća i agruma u dolini Neretve.

Dubrovačko-neretvanski župan, Nikola Dobroslavić više je puta isticao da je navodnjavanje strateški važan projekt ne samo za dolinu Neretve, već za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju, ali i Republiku Hrvatsku.

– Bez modernog navodnjavanja nema moderne poljoprivrede i ovo je početak navodnjavanja Donje Neretve. Projekt je trenutno u obuhvatu Gloga kod Opuzena, ali uskoro slijedi predio Koševo – Vrbovci u Metkoviću. Veliki dio projekta će se odnositi na branu na Neretvi koja će osigurati slatku vodu u gornjem toku Neretve. Za nas je ovo strateški projekt, želimo naprednu poljoprivredu, nadamo se da ćemo uskoro ostvariti Centar kompetencije za agrume. Imamo izvrsne uvjete za pristupanje poljoprivredi na još moderniji način, imamo odlične poljoprivrednike, samo nam fali malo toga modernijeg pristupa, naglasio je župan.

Upravo je brana za obranu od soli značajan dio ovog sustava, koji osim navodnjavanja ima funkciju i obrane od soli doline Neretve, točnije ulijevanja mora u Neretvu za niskih vodostaja. Prema projektnoj dokumentaciji, brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem ovdašnjim poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj.

Kako doznajemo, u okviru usvojene varijante idejnog rješenja projekta „Navodnjavanje u donjoj Neretvi“, pregrada je zamišljena kao laka mobilna konstrukcija u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime kad je prodor mora u Neretvu najveći, fizički sprječava prodor slane vode što omogućava nesmetano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Pregrada u podignutom položaju podiže razinu vode uzvodno, stvara se se veći tlak što potiskuje slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke, pregrada je spuštena jer je količina dotoka slatke vode iz pravca Metkovića dovoljna za prirodno potiskivanje mora. Po mišljenju stručnjaka brana će biti aktivna u ljetnim mjesecima, kada je za niskog vodostaja i najintenzivniji prodor mora u Neretvu, dok će u zimskom razdoblju mobilna konstrukcija stalno biti spuštena.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, prilikom nedavnog potpisivanja ugovora za javno navodnjavanje Glog rekao je kako se ovaj 20 milijuna kuna vrijedan projekt odnosi na područje 310 hektara površine: – Više od 70 posto površina obuhvaćeno je ovim projektom i nema razloga da se ovo što ćemo izgraditi u dvije do dvije i pol godine u potpunosti ne koristi. Ovo su sredstva iz fondova za ruralni razvoj i projekt sufinancira EU s 85 posto, dok je potpora Vlade 15 posto.

Kako doznajemo, u pripremi je sustav navodnjavanja Koševo – Vrbovci na oko 600 hektara vrijedan čija je vrijednost 60 milijuna kuna i taj će se projekt kandidirati za sredstva Europske unije. Neretvanski poljoprivrednici puno očekuju od sustava navodnjavanja koji će im uvelike olakšati težak posao na njivama.

– Bez kvalitetnog navodnjavanja zdravom i čistom vodom nema poljoprivredne proizvodnje, kaže agronom Robert Doko, naglašavajući da su europske poljoprivredne regije to već odavno riješile. Projekt je iznimno zahtjevan jer objedinjuje sustave navodnjavanja i obrane od soli, a za ovdašnje poljoprivrednike najvažnije je da je to trajno rješenje.

– Voda koju danas koristimo za zalijevanje u dolini Neretve nije dobra zbog svoje slanoće. Čista voda koja će do poljoprivrednih parcela doticati kroz sustav za navodnjavanje preduvjet je intenzivne poljoprivredne proizvodnje u Neretvi, zaključio je Doko.

Piše: Slobodna Dalmacija

 

STANJE JE KRITIČNO

Enormna količina kiše uništava urod mandarina, neretvanski voćari su očajni: stigla je nova pošast kojoj se nitko nije nadao, a o najvećem problemu se ne usude ni govoriti

Objavljeno prije

Kao da se sve zlo ovoga svijeta sručilo na neretvanske poljoprivrednike. Samo što su pomislili da su mandarine dobro rodile i da će se moći prodati, iznenada su došli problemi s otkupom, niskom cijenom, velikom količinom otpada, zatvaranjem otkupnih centara, čudnim načinom vaganja i kalibriranja, piše Slobodna Dalmacija.
Pojedinci su na otkupe dovozili deset tona da bi im se devet tona proglasilo otpadom jer se plodovi nisu uklapali u zadane gabarite (bili su sitni ili krupni, više ili manje napuhani). I kako to već biva, zlo nikada ne dolazi samo. Neretvom već dva tjedna hara olujna južina, praćena enormnom količinom kiše, dovoljno da uništi berbu ili ono što je od berbe ostalo.
Zbog nevremena se mandarine ne mogu brati, plodovi se zbog vlage napuhuju na stablima, a takva mandarina nije dalje za prodaju, olujna južina ih trga sa stabala i tako ostaju truliti na plantažama. S južinom je stigla i nova pošast kojoj se voćari nisu nadali – puževi. Ono što nije uništila vlaga, dokrajčili su oni. Brste sve pred sobom, ne štede ni koru stabla.

Prijeti i voćna muha

– Jedna gajba se ubere a tri se bace – kažu nam ogorčeni voćari. Ovo vam je jad i borba za goli život. Daleko smo mi od bogate Kalifornije, kako netko zove dolinu Neretve – rekao nam je jedan proizvođač mandarina, kojemu je na stablima ostalo više od vagona plodova.
Posebno su ugroženi oni koji imaju kasnije sorte i klementine koje tek dospijevaju, a vlaga i južina ih svaki dan sve više i više uništavaju. Na kraju se postavlja pitanje gdje će se zbrinuti tolika količina trulih mandarina.
Na gradske deponije trule mandarine ne mogu jer se zahtijeva duboko zakopavanje upravo kako bi se suzbilo širenje sredozemne voćne muhe, koja je veliki štetnik u voćarstvu, a napada i povrtlarske kulture. Naime, muha ubode plod mandarine ili breskve, a može i rajčice ili paprike u kojoj se razvija ličinka i takav plod truli.
Zna se da na stablu ne smiju ostati jer su leglo sredozemne voćne muhe, koja će uništiti i iduću berbu ako se razmnoži u tolikoj mjeri. I samo Ministarstvo poljoprivrede je voćarima na početku berbe isplatilo dvadeset milijuna kuna, otprilike desetak tisuća kuna po hektaru, što je namijenjeno zbrinjavanju trulih plodova, ali nitko nije računao da će kiša i južina trajati neprestano petnaestak dana.
– U protekla dva tjedna proizvođači mandarina su mogli iskoristiti za berbu samo nekoliko dana. Neobrane rane i srednje rane sorte mandarina su u fazi fiziološke zrelosti, što samo po sebi ne daje trajnost proizvoda. Prema podacima DHMZ-a, od početka studenoga u dolini Neretve palo je više od 200 mm kiše, a zabilježeni su udari juga od 138 km/h – ističe agronom Željko Bjeliš.
– Uz navedene klimatske uvjete koji nas prate protekla dva tjedna, pretpostavljamo da će biti nemoguće ubrati mandarine normalne kondicije te da će preostale neubrane mandarine propasti – predviđa Bjeliš.

Veliki otpisi robe

Kao što smo već rekli, izrazito je velik napad puževa.
– Ma, možete zamisliti kolika je najezda tih puževa, sve ogoliše! Ovo je jedini slučaj na svijetu da su puževi brži od čovjeka. Prije oni obrstiše negoli mi možemo pobrati mandarine – kazali su nam neretvanski voćari, koji nisu zadovoljni s funkcioniranjem otkupnih centara. Ipak, o tome ne žele javno govoriti jer će opet te otkupljivače morati moliti da im otkupe mandarine.
Kako doznajemo, na pojedinim otkupima su enormno veliki otpisi robe, koji su kod nekih otkupljivača transparentni i proizvođači se pozivaju u vrijeme kalibriranja, dok se kod drugih bez imalo milosti otpisuje i do 90 posto preuzete robe, bez prisutnosti proizvođača. Zbog toga, ali i zbog kratkotrajnosti proizvoda, proizvođači posljednjih dana radije mandarine prodaju na metkovskoj veletržnici, gdje cijena mandarina u pojedinim danima raste iznad 2,5 kuna, dok na otkupima uz najbolju kvalitetu teško dostiže prosječnu cijenu od 1,50-1,70 kuna.

Elementarna nepogoda?

Situacija je toliko loša da je Neretvanska mladež, udruga koja okuplja proizvođače mandarina, uputila zahtjev jedinicama lokalne uprave da proglase stanje elementarne nepogode za dolinu Neretve.
Da je stanje sa mandarinama kritično, slaže se i proizvođač Neven Mataga. On smatra da će sigurno pet do deset tisuća tona mandarina propasti zbog južine i kiše:
– Ako se ovako nastavi, a prognoziraju još četiri-pet dana veliku količinu kiše, to će sve propasti.
Ove jeseni na plantažama od Metkovića do Ploča planirano je ubrati oko 40 tisuća tona mandarina. Riječ je o lošijem urodu u usporedbi s prošlom godinom, koja je bila rekordna. Stoga su voćari mislili da neće biti problema s plasmanom na tržištu, ali su se očito prevarili jer južinu i kišu nitko nije mogao predvidjeti.

Izvor: Dubrovački vjesnik / Stanislav Soldo / foto: Denis Jerković / HANZA media / foto: Cropix

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije