Ostanimo u kontaktu

PILOT-PROJEKT NAVODNJAVANJA DOLINE NERETVE

Gradit će se brana za obranu od soli! Ne poduzme li se uskoro nešto, čitavo područje bi zbog morske vode moglo postati slana pustinja

Prema projektnoj dokumentaciji brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem ovdašnjim poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj.

Objavljeno prije

Zbog zalijevanja nekvalitetnom slanom vodom, prinosi poljoprivrednih kultura u dolini Neretve, području koje neki zovu i ‘hrvatskom Kalifornijom’, znatno su manji. Osim što slana voda umanjuje urod, sol dugoročno ostaje u tlu, pa dolazimo do situacije u kojoj bi neretvanska dolina mogla postati slana pustinja.

To bi se uskoro trebalo promijeniti jer je Vlada RH ozbiljno prihvatila pilot-projekt navodnjavanja doline Neretve čija je vrijednost u ovoj prvoj fazi procijenjena na oko 20 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost projekta navodnjavanja doline Neretve u svim fazama više od 70 milijuna eura, što će se financirati uglavnom iz kohezijskih fondova Europske unije.

Riječ je o projektu službenog naziva ”Izgradnja sustava javnog navodnjavanja Glog”, koji realiziraju Hrvatske vode u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom i kojim će se osigurati preduvjeti za nastavak intenzivne proizvodnje voća, povrća i agruma u dolini Neretve.

Dubrovačko-neretvanski župan, Nikola Dobroslavić više je puta isticao da je navodnjavanje strateški važan projekt ne samo za dolinu Neretve, već za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju, ali i Republiku Hrvatsku.

– Bez modernog navodnjavanja nema moderne poljoprivrede i ovo je početak navodnjavanja Donje Neretve. Projekt je trenutno u obuhvatu Gloga kod Opuzena, ali uskoro slijedi predio Koševo – Vrbovci u Metkoviću. Veliki dio projekta će se odnositi na branu na Neretvi koja će osigurati slatku vodu u gornjem toku Neretve. Za nas je ovo strateški projekt, želimo naprednu poljoprivredu, nadamo se da ćemo uskoro ostvariti Centar kompetencije za agrume. Imamo izvrsne uvjete za pristupanje poljoprivredi na još moderniji način, imamo odlične poljoprivrednike, samo nam fali malo toga modernijeg pristupa, naglasio je župan.

Upravo je brana za obranu od soli značajan dio ovog sustava, koji osim navodnjavanja ima funkciju i obrane od soli doline Neretve, točnije ulijevanja mora u Neretvu za niskih vodostaja. Prema projektnoj dokumentaciji, brana bi sprječavala prodor slane vode u korito rijeke Neretve, što je iznimno veliki problem ovdašnjim poljoprivrednicima, posebno kad je nizak vodostaj.

Kako doznajemo, u okviru usvojene varijante idejnog rješenja projekta „Navodnjavanje u donjoj Neretvi“, pregrada je zamišljena kao laka mobilna konstrukcija u kojoj pomični dio svojim podizanjem u vrijeme plime kad je prodor mora u Neretvu najveći, fizički sprječava prodor slane vode što omogućava nesmetano korištenje vode iz rijeke Neretve i rukavaca za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Pregrada u podignutom položaju podiže razinu vode uzvodno, stvara se se veći tlak što potiskuje slanu vodu na veće dubine. Za vrijeme oseke, pregrada je spuštena jer je količina dotoka slatke vode iz pravca Metkovića dovoljna za prirodno potiskivanje mora. Po mišljenju stručnjaka brana će biti aktivna u ljetnim mjesecima, kada je za niskog vodostaja i najintenzivniji prodor mora u Neretvu, dok će u zimskom razdoblju mobilna konstrukcija stalno biti spuštena.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, prilikom nedavnog potpisivanja ugovora za javno navodnjavanje Glog rekao je kako se ovaj 20 milijuna kuna vrijedan projekt odnosi na područje 310 hektara površine: – Više od 70 posto površina obuhvaćeno je ovim projektom i nema razloga da se ovo što ćemo izgraditi u dvije do dvije i pol godine u potpunosti ne koristi. Ovo su sredstva iz fondova za ruralni razvoj i projekt sufinancira EU s 85 posto, dok je potpora Vlade 15 posto.

Kako doznajemo, u pripremi je sustav navodnjavanja Koševo – Vrbovci na oko 600 hektara vrijedan čija je vrijednost 60 milijuna kuna i taj će se projekt kandidirati za sredstva Europske unije. Neretvanski poljoprivrednici puno očekuju od sustava navodnjavanja koji će im uvelike olakšati težak posao na njivama.

– Bez kvalitetnog navodnjavanja zdravom i čistom vodom nema poljoprivredne proizvodnje, kaže agronom Robert Doko, naglašavajući da su europske poljoprivredne regije to već odavno riješile. Projekt je iznimno zahtjevan jer objedinjuje sustave navodnjavanja i obrane od soli, a za ovdašnje poljoprivrednike najvažnije je da je to trajno rješenje.

– Voda koju danas koristimo za zalijevanje u dolini Neretve nije dobra zbog svoje slanoće. Čista voda koja će do poljoprivrednih parcela doticati kroz sustav za navodnjavanje preduvjet je intenzivne poljoprivredne proizvodnje u Neretvi, zaključio je Doko.

Piše: Slobodna Dalmacija

 

O MANDARINAMA

Mogu li proizvođači mandarina ipak biti zadovoljni

Objavljeno prije

Autor

Nekada su se uzgajivači duhana u dolini Neretve i okolici prilikom vage u Metkoviću, Ljubuškom ili u Vrgorcu, služili raznim trikovima kako oni koji procjenjuju kvalitetu duhana njihov proizvod  klasom „A“, ili u najmanju ruku „B“, prema čemu su se kalemile i cijene za svaki kilogram. To stoga što se mjesecima čekala prodaja (predaja) duhana kako bi se mogla kupiti hrana, sjemenski krumpir, nešto govedine ili male svinje za uzgoj u sljedećih godinu dana.

Drugi važni izvor prihoda bila je vinova loza čiji je uzgoj u dolini Neretve značajno smanjen, dok se zadržao u Pojezerju i u novije vrijeme nastavio u priobalju.

U međuvremenu su mandarine postale temeljni izvor prihoda za brojne obitelji koje se desetljećima bore za kvalitetne sorte, zasnivanje plantaža, pažnju u uzgoju i berbi i na koncu za prodaju, odnosno veće cijene.

Stalni pratitelji proizvodnje agruma u dolini Neretve godinama su elementarne nepogode, sve izrazitija slanost tla, ćudljivo tržište i međunarodni (globalni) utjecaji na mogućnost plasmana.

U određenom razdoblju država je davala poticaje, nekad proizvođačima, a nekad otkupljivačima. Ove godine Neretvani su dobili dvadeset milijuna za određene namjene i ta su sredstva raspodijeljena na više stotina obiteljskih gospodarstava.

Tijekom jeseni ponovno su započele rasprave o nekoliko važnih pritanja vezanih za berbu i prodaju „žutih plodova“, a pokrenule su ih neke od udruga proizvođača voća i povrća.

Upozoravaju na zastoje u izvozu, niske cijene, slabe mogućnosti prodaje, zakidanja otkupljivača i na druge probleme.

Ako je o cijenama riječ, one početne i najbolje mogle su se predati otkupljivačima za 3,5 kune po kilogramu, a one manjih kalibara otkupljuju se za 50 lipa do kunu i 70 lipa po kilogramu. Kako uskoro završava berba ranih sorti, započet će berba srednje kasnih i kasnih čija bi cijena trebala biti veća. Do zastoja na tržištu, kažu upućeni dolazi zbog slabijeg interesa kupaca, a zbog toplog vremena, kao i zbog bržeg dozrijevanja voća nakon berbe. Zbog toga otkupljivači zatvaraju otkup na nekoliko dana vodeći se svojom ekonomskom logikom.

Govorimo li o cijenama, proizvođači s obzirom na sve okolnosti ipak bi mogli biti zadovoljni. Naime, nemali broj njih u vlastitoj režiji prevozi mandarine do većih i manjih naselja u Hrvatskoj gdje po kilogramu mogu dobiti i do sedam kuna. Ako je točno da je cijena mandarina na otkupu u Španjolskoj ispod dvije kune, očito je da bi naši proizvođači kad se zbroje prihodi i odbije trošak mogli do prosječne cijene veće od dvije kune.

Koliko se točno mandarina u jednoj sezoni, pa i ovoj, može ubrati u dolini Neretve, nitko pouzdano ne zna. Govori se (za ovu godinu) o urodu od oko 40 tisuća tona, a dobri poznavatelji prilika tvrde da će se ubrati i do 60 tisuća tona.

Sukob onih koji proizvode i onih koji plaćaju stalan je i uvijek će postojati.

Jasno je također da se više nikada mandarine neće prodavati za  4 DEM  (nekadašnja njemačka marka), i da će se svi morati prilagoditi novim tržišnim i drugim okolnostima.

Vrijedni Neretvani uvijek su se znali othrvati raznim pošastima, pa će naći načina da njihova proizvodnja opstane i da od nje mogu živjeti. U tom smislu svaki poticaj države dobro bi došao.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama7 300×250

Najčitanije