Ostanimo u kontaktu

UVOZ KOČI NERETVANSKU POLJOPRIVREDU

Čije se lubenice prodaju kupcima u Zagrebu?

Objavljeno prije

U Zagrebu i drugdje građani radi osvježenja već nekoliko dana kupuju lubenice. U tomu ne bi bilo ništa čudno da na izlozima ili na štandovima ne stoji da su lubenice neretvanske , domaće i kvalitetne, a nisu.

Navodno su kupci iz Zagreba provjeravali radi li se o neretvanskim lubenicama pa kad su doznali da one to nisu, njihovo ogorčenje bivalo je sve je intenzivnije.

Informacije iz Zagreba uzbunile su i neretvanske udruge i proizvođače koji su od Ministarstva zatražili uspostavu stalnog nadzora tržnica i trgovačkih centara kako bi se utvrdilo odakle potječu . Nije teško dokučiti da su lubenice iz uvoza jer berba neretvanskih tek će otpočeti za desetak dana, a nije teško ni zaključiti kako se ta situacija ponavlja iz godine u godinu, uglavnom na štetu neretvanskih proizvođača. Hladnjače i skladišta bit će prepune uvoznog voća, upravo u vrijeme kada dospijevaju neretvanske lubenice za koje mnogi tvrde da su iznimne kakvoće. Prodajne cijene za domaće proizvođače moraju biti manje , što opet znači da će i njihovi prihodi biti manji, ako ih uopće uspiju prodati.

Ista je stvar s krumpirom koji se uvozi iz Egipta, te mnogim drugim vrstama voća i povrća. Neki će reći kako se radi o članstvu Hrvatske u EU i otvorenom tržištu pa je zbog toga uvoz hrane posve realna pojava. Neki smatraju a osobito proizvođači kako moraju postojati zaštitni mehanizmi kojima bi se štitila domaća proizvodnja bez obzira na direktive EU. Dok uvoznici igraju svoju igru , koja nije zabranjena, dotle Neretvani mole i kume nadležne za malo razumijevanja (ili subvencije i poticaje) kako bi se i njihov rad mogao valorizirati.

ENJOY IT’S FROM EUROPE

Otvoren natječaj za informiranje i promociju poljoprivrednih proizvoda

Objavljeno prije

Europska komisija objavila je pozive za podnošenje prijedloga za programe promocije poljoprivrednih proizvoda u svijetu i unutar Europske unije. Programi bi trebali informirati potrošače o različitim EU shemama kvalitete, poput zemljopisnih oznaka ili organskih proizvoda.

Na ovaj se način želi podići razina svijesti o sustavima kvalitete Europske unije i njihovo prepoznavanje kao i povećanje tržišnog udjela poljoprivrednih i određenih prehrambenih proizvoda Europske unije, s posebnim naglaskom na ona tržišta u trećim zemljama, kao što su Koreja, Japan, Meksiko, SAD i Kina, koja imaju najveći potencijal za rast.

Za 2020. godinu ukupni proračun koji se izdvaja se za promociju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosi 200,9 milijuna eura. Očekuje se da bi odabrani programi trebali povećati konkurentnost i potrošnju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU širom svijeta.

Na stranicama Europske komisije objavljeni su:

POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA 2020. JEDNOSTAVNI PROGRAMI

POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA 2020. PROGRAMI U KOJIMA SUDJELUJE VIŠE KORISNIKA

Uredbom (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koja se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama)

Podnositelji prijave (organizacije predlagateljice) moraju biti:

  1. trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su u Hrvatskoj reprezentativne za određeni sektor ili sektore, a posebno:
  2. sektorske organizacije i skupine odnosno svako udruženje, bez obzira na njihov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda pod uvjetom da su reprezentativne za naziv koji je zaštićen sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i koji je obuhvaćen tim programom
  3. trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su na razini Europske unije reprezentativne za određeni sektor ili sektore-priznate proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija
  4. tijela poljoprivredno-prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnost usmjereni ka pružanju informacija o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj promociji i kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga u tom području.

Financijski doprinos Europske unije jednostavnim programima na unutarnjem tržištu iznosi 70 % prihvatljivih rashoda, a u trećim zemljama iznosi 80 % prihvatljivih rashoda.

Preostale rashode snose isključivo organizacije predlagateljice. Stopa sufinanciranja za programe u kojima sudjeluje više korisnika na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama iznosi 80 % prihvatljivih troškova. Nova revidirana pravila, sa širim opsegom mjera i bitno većim proračunom trebala bi djelovati na otvaranje novih tržišta bilo na unutarnjem tržištu Europske unije ili na tržištima trećih zemalja.

Prijedlozi se zaprimaju do 15. travnja 2020.

Više informacija dostupno je na službenoj stranici Ministarstva poljoprivrede. 

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije