Ostanimo u kontaktu

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Hoće li opet nevažeći listići na EU izborima preći izborni prag i zašto?

Objavljeno prije

P1170744

Potaknuta činjenicom da su nevažeći listići na prošlim izborima za EU parlament prešli izborni prag Marijana Petir, kandidatkinja HSS-a za zastupnicu u Europskom parlamentu, održala je danas u Zagrebu konferenciju za medije na kojoj je prezentirala rezultate ankete o poznavanju izbornog sustava za izbor zastupnika u Europski parlament provedene u Zagrebu. Rezultati HSS-ove ankete za cijelu Hrvatsku biti će poznati do kraja tjedna. Priopćenje prenosimo u cijelosti..

Prošlo je 10 dana otkako je predsjednik RH raspisao izbore, ali hrvatske institucije i dalje šute, a tu se, prije svega, misli na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Želi se ukazati na činjenicu da je na prošlim izborima za EU parlament bilo 39.572 nevažećih glasačkih listića, odnosno 5,07 % od onih koji su pristupili glasovanju.

Ovi podaci su poražavajući za jednu europsku zemlju, a prije svega za njezine institucije koje nisu uputile birače u europska izborna pravila. Broj nevažećih listića na izborima za Hrvatski sabor, predsjedničkim izborima ili izborima za lokalnu i regionalnu samoupravu pa i na referendumima kretao se između 0,5% do najviše 2%.

I izlaznost je bila sramotna ali za nju nisu krivi hrvatski građani, već političke elite.

S obzirom na (ne)rad ove nesposobne Vlada, koja već 9 mjeseci puni europski proračun (dvije i pol milijarde kuna), a iz njega ne povlači ništa jer im ne radi softver, za očekivati je da hrvatski građani niti ove godine neće biti dovoljno informirani.

Ured za informiranje Europskog parlamenta poduzima terensku aktivnost u Zadru, Šibeniku i Splitu i građane Hrvatske informira o izborima 25.5.2014. Možda gospođa Pusić misli da je to isključivo posao Ureda za informiranje Europskog parlamenta, DIP-a i GONG-a ili je ipak problem u Vladi koja nije osigurala sredstva u proračunu za crtane filmove kakvim su nas zabavljali na prošlim izborima.

Građani koji žive u ruralnim sredinama su posebno zakinuti za informacije, do njih političke elite ne dolaze po glasove jer im nisu zanimljivi zbog male brojnosti i raspršenosti. Ti su građani i inače uskraćeni u kvaliteti života (društvena, socijalna i komunalna infrastruktura) koja se pravda nedostatkom sredstava u proračunu.

HSS provodi anketu među građanima Hrvatske o poznavanju izbornog sustava za izbor zastupnika u Europski parlament. Na današnjoj konferenciji za medije prezentirani su rezultati ankete provedene u Zagrebu, a rezultati za cijelu Hrvatsku biti će poznati do kraja tjedna. Ukupno je anketirano 866 građana Zagreba, slučajnim uzorkom.

Ponovno je veliki broj ispitanika odgovorio kako neće izaći na izbore za EU parlament koji se održavaju 25. svibnja ove godine (njih 48,3%) i to najviše zbog toga što ih to ne zanima. Pa tako gotovo dvije trećine građana smatra da nema nikakve razlike u izborima za Europski parlament i izborima za Hrvatski sabor, a 81,1% Zagrepčana nije sigurno da može pojasniti preferencijalno glasovanje.

Da ovo ministarstvo na čelu sa Vesnom Pusić, ali i sve druge mjerodavne institucije ponovno ne rade svoj posao i ne informiraju građane o važnosti EU izbora i modelu glasovanja misli više od 54% ispitanika koji su im dali prosječnu ocjenu 1,5.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije