Ostanimo u kontaktu

USKLADIMO DATUME

Gradonačelniče Petrov, smislite bolji alibi za sastanak sa Karamarkom

Objavljeno prije

Petrov - Karamarko

Kada smo počeli pisati o problemu ukidanja fizikalne terapije u Domu zdravlja Metković nekoliko naših sugovornika komentiralo je situaciju: Žao nam je što se na djeci skupljaju politički bodovi!.

Potpuno se slažemo, stoga smo odlučili kronološki predstaviti kako je započela priča fizikalne terapije za djecu s neurorazvojnim poteškoćama čijim su ukidanjem oštećena prava djece kojoj su uskraćene vježbe od lipnja 2014. godine, te kako su se na sretnom kraju priče odjednom svi rastrgali čije su to zasluge!

Podsjetimo, u lipnju prošle godine prestala je (preko noći) fizikalna terapija za djecu s neurorazvojnim poteškoćama s objašnjenjem kako djelatnici Doma zdravlja nemaju potrebnu edukaciju za obavljanje iste, pozivajući se na napredne tečajeve, primjerice tečaj po Bobathu. U međuvremenu se tema nastavka fizikalne terapije provlači na sastancima u Domu zdravlja, no ne može se pronaći adekvatno rješenje.

30. 12. 2014. – Na stranici metkovic.hr u rubrici Pitajte gradonačelnika, Božo Petrov na pitanje može li učiniti barem nešto poput javnog ukazivanja na problem ili slično po pitanju fizikalne terapije, odgovara: “Da, to zaista nije u našoj ingerenciji i zato Vam ne mogu zajamčiti bilo kakav rezultat jer nismo oni koji odlučuju. Ono sto mogu napraviti jest poslati dopis Županiji koja upravlja zdravstvenim sektorom, tražiti tijekom sastanaka u Županiji navedeno, što ću i napraviti. Vi s druge strane se možete organizirati kao skupina građana i tražiti to isto prema Domu Zdravlja i Županiji. Fizijatrica u ovom trenutku, koliko znam, zaista nije u mogucnosti obavljati taj posao. Tako da sve sto preostaje jest da Vi sa svoje, i ja sa svoje strane, pravimo pritisak. Na mene za to možete računati.”

Nakon prikupljanja informacija, pokušaja komunikacije sa voditeljicom odjela fizijatricom dr. Marijanom Galov koja je odbila razgovor, dolazimo do njezinog priopćenja u kojemu kaže kako je glavni razlog ukidanja fizikalne nedovoljna edukacija osoblja što smo dodatno provjerili te smo naišli na odgovore kako je zahtjevana edukacija dr. Galov poželjna u radu s djecom, ali nije NUŽNA.

2. veljače 2015. – Metkovic NEWs objavljuje članak na ovu temu, te pišemo da se održala sjednica Stručnog vijeća Doma zdravlja na kojoj su se fizioterapeutkinje koje su prije radile s djecom izjasnile da se slažu s dr. Galov kako im je potrebna dodatna edukacija te da ne žele nastaviti rad s djecom.

U međuvremenu, saznajemo da je gradonačelnik Božo Petrov razgovarao sa županom o Domu zdravlja i problemu fizikalne, no na e-mail koji smo uputili gradonačelniku nismo dobili odgovor. Ustvari, prateći razvoj priče i reakcije političara, roditelja i građana, nijednom nismo mogli naići na gradonačelnikovu reakciju.

Budući da se još uvijek nije bilo pronašlo rješenje te su djeca već devet mjeseci bila bez potrebne terapije, pronašli smo roditelja djeteta koje je do lipnja bilo na fizikalnoj terapiji sa spomenutim fizioterapeutkinjama u Domu zdravlja. Priču smo objavili 10. veljače 2015. u želji da se čuje glas onih najvažnijih: djece koja moraju privatno ići kod fizioterapeuta i plaćati za terapiju koja im je uskraćena. Kao da roditeljima nije dovoljno teško što im dijete ima zdravstvene poteškoće, nego su preko noći morali plaćati za nešto što im je bilo besplatno do jučer! Rijetko tko je ostao ravnodušan na riječi roditelja i nadamo se da su se razuvjerili u priču kako je ovdje riječ o politici. Ne. Riječ je o djeci kojoj je potrebna fizikalna terapija.

26. veljače 2015. – Od ravnatelja Doma zdravlja Mihovila Štimca dobivamo priopćenje kako je Ministarstvo zdravlja službeno odobrilo sklapanje ugovora s fizioterapeutkinjom Jelenom Dragović koja nije zaposlenica Doma zdravlja, ali obavljat će fizikalnu terapiju s djecom koja imaju neurorazvojne i motoričke smetnje sve dok zaposlenici Doma zdravlja ne dobiju potrebnu edukaciju za nastavak fizikalne terapije. Napisali smo kako se nastavak fizikalne očekuje u ožujku 2015. dok se riješe svi administrativni postupci.

Još uvijek ni traga ni glasa od gradonačelnika Metkovića o problemu fizikalne terapije.

Sve do 6. ožujka 2015. kada se gradonačelnik Petrov sastao sa predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom te u objašnjenju razloga sastanka spominje kako je povod bio rješavanje problema fizikalne terapije u Domu zdravlja Metković.

Nadalje, u svim mogućim medijima, priopćenjima, izjavama gradonačelnika ne stoji o čemu su konkretno razgovarali, budući da je problem fizikalne terapije za djecu riješen 26. veljače, i za pretpostaviti je da je gradonačelnik Metkovića trebao imati tu spoznaju.

14. ožujka 2015. – Portal Zdnews.hr prenosi intervju s Božom Petrovom gdje on, između ostalog, govori o razlozima sastanka s Karamarkom.

Pitanje Zdnewsa: Možda ste trebali najaviti sastanak s Tomislavom Karamarkom, pa se ne bi ljudi bunili po društvenim mrežama i javno kazivali svoje mišljenje o spornom sastanku,upitali smo Petrova koji i dalje ne vidi ništa sporno u susretu s Karamarkom.

Petrov odgovara: „Ok, po tome bih ja trebao javno najavljivati sve svoje sastanke sa apsolutno svima. Pa zar nije normalno da kao gradonačelnik, ako imam određene poteškoće ili bilo što, da razgovaram sa svim onima koji utječu na sve to i da riješim stvar? Dom zdravlja u Metkoviću je rukovođen Upravnim vijećem kojim upravlja Županija, ne bira ga lokalna samouprava. Županijom trenutno dirigira HDZ. Osam mjeseci pokušavate riješiti problem i ignoriraju vas i lokalni i županijski HDZ i ne žele čuti za vas i još vas uz sve to napadaju. Budući da nisam uspio riješiti problem, odlučio sam provjeriti gdje to smrdi, na dnu ili na vrhu. Ispostavilo se da smrdi na dnu. Vidim da se stvari mijenjaju i nevjerojatno je da je stvar koja je eskalirala u Domu zdravlja vezano za fizijatriju, dakle, nevjerojatno je da je isti problem riješen dan nakon susreta s predsjednikom HDZ-a. To su smiješne stvari da se neke stvari ne mogu riješiti devet mjeseci, nego me tjeraju da razgovaram sa čelnikom meni oporbene stranke da bih riješio problem na lokalnoj razini.“

Kako je Metkovic NEWs 26. veljače 2015. izvijestio da je Ministarstvo zdravlja odobrilo potpisivanje ugovora sa fizioterapeutkinjom izvan Doma zdravlja. Pitamo se, kako ste riješili problem fizikalne terapije 6. ožujka 2015. i to, kako kažete, samo jedan dan nakon razgovora s Karamarkom. Da li je to upravo prikupljanje jeftinih političkih poena na vrlo osjetljivoj populacijskoj skupini.

Objasnite nam kako se rješavaju već riješeni problemi?! 

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije