Ostanimo u kontaktu

TISKOVNA KONFERENCIJA O RASPODJELI ZEMLJE U VRBOVCIMA

‘Zemlju su dobili oni koji nemaju ni Agrije ni motike’ – poručuje Jambo

Objavljeno prije

Stipo Gabrić Jambo

Danas je u Zgradi političkih stranaka u Metkoviću press konferenciju održao predsjednik ŽO HSS DN, gospodin Stipo Gabrić Jambo. U uvodnom govoru Gabrić je izrazio duboko nezadovoljstvo zbog načina raspodjele poljoprivrednog zemljišta za područje Vrbovaca. Naglasio je da su na natječaju dobili zemlju oni koji nemaju ni Agrije ni motike, koji imaju malo svojega privatnog zemljišta, a na njemu stoji tabla – PRODAJE SE. Spomenuo je i gospodina Antu Veraju, koji se javno ispričava svima i svakome, te hvali one iz Grada jer su “ovi” vjerojatno prisilili one koji su bili iznad njega da mu prepuste parcele gdje je on zasadio vinograd. Na kraju je konstatirao da je vjerojatno to i razlog nedolaska gospodina Veraje na današnju presicu.

Nakon kraćeg uvoda Gabrić je podijelio priopćenje za javnost, kojeg možete pročitati u nastavku.

Poslije press konferencije pozvao je nazočne nezadovoljne poljoprivrednike da ostanu, kako bi se dogovorili o daljnjim potezima. Sastavit će se zajednička žalba koju će svi nezadovoljni poljoprivrednici potpisati i uputiti je Agenciji za poljoprivredno zemljište i Ministarstvu poljoprivrede RH.

Priopćenje za javnost prenosimo u cijelosti:

ZAKUP DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
NA PODRUČJU GRADA METKOVIĆA

Tiskovna konferencija
Metković, 19. lipnja 2015.

Naš zahtjev je poništenje javnog poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Gradu Metkoviću. Umjesto toga treba ljudima dati zemljište na privremeno korištenje, što Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućuje.

U Istri poljoprivrednici dobivaju zemljište na kojima su bespravno podigli trajne nasade, maslinike, voćnjake, vinograde na privremeno korištenje. I to je u redu. Zašto to ne mogu dobiti poljoprivrednici u dolini Neretve, nego se išao raspisivati javni poziv? Tražimo da se i na nas odnose ista pravila i mjerila. Ne želimo politizirati, ali izgleda da se tako radi tamo gdje je IDS, sadašnji, a vjerojatno i budući koalicijski partner, a poljoprivrednici u Metkoviću su kažnjeni jer je na vlasti druga opcija. Poljoprivrednici moraju biti u ravnopravnom položaju. Ako bude trebalo tražit ćemo podršku Europske komisije, jer nijedno europsko pravilo ne dozvoljava da neki poljoprivrednici budu u gorem položaju, što se nama dogodilo.

U Đakovu i u Viškovcima je poništen natječaj, jer se ministar uplašio pobune seljaka, a što smo mi, građani drugog reda?

Zato tražimo da Agencija za poljoprivredno zemljište poništi javni poziv za Metković kao što je poništila više od trideset drugih javnih poziva. Ljudima treba dati zemlju na ugovore o privremenom korištenju na rok do pet godina dok se ne raspišu novi javni pozivi.

Šest mjeseci od objave javnog poziva do stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu zahtjevi za Metković za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta nisu obrađeni (kraj listopada 2014.- kraj travnja 2015.). Tek početkom lipnja 2015. su objavljene odluke, i to obrađene po „novom Zakonu“. To je značajno izmijenilo bodove.

U vrijeme kad je objavljen javni poziv za zakup državnog zemljišta u Gradu Metkoviću u Ministarstvu je bio pripremljen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Znalo se da  oni koji su bespravno podigli dugogodišnje nasade (vinograde, maslinike, voćnjake) mogu dobiti to zemljište na privremeno korištenje. Međutim, ta mogućnost nije ponuđena Metkovcima. Izgleda da je to pisano samo za poljoprivrednike iz Istre.

Zato tražimo potporu svih političkih stranaka, kolega poljoprivrednika i svih hrvatskih građana.  Pozivamo i Hrvatsku poljoprivrednu komoru da se zauzme za naš slučaj kao što se zauzimala za poništenje natječaja na području Đakova i Viškovaca. Hrvatski seljak je uvijek seljak bez obzira sije li pšenicu u ravnoj Slavoniji  ili je posadio vinograde i mandarine u dolini Neretve.

Mi samo hoćemo živjeti od svoga rada i proizvoditi hranu koje Hrvatska nema dovoljno. Otimali smo Neretvi zemlju da možemo proizvoditi hranu. Tko sada nama otima zemlju? Ne možemo imati povjerenja u institucije, jer smo svjedoci ovih dana da je u zakup poljoprivrednicima dan auto-put, nogometna igrališta, ciglana, jezera, poljoprivredniku s jednog otoka dana je zemlja na drugom otoku. Neki su dobili zabačene i zapuštene pašnjake do kojih mogu doći samo helikopterom. Sve ovo pokazuje kako se zemlja ne može dijeliti iz Zagreba uz pomoć kompjutera nego da u to puno značajnije trebaju biti uključene općine i gradovi koji jako dobro znaju gdje je zemlje, a ne da ljudi dobivaju asfalt, šume, jezera, minirano, dakle sve ono što nije za poljoprivrednu proizvodnju.

Pozivamo ministra da učini ono što je učinio za Istrane i za Đakovštinu, da nam dodijeli zemljište na privremeno korištenje i da smanji proizvodno-tehnološke cjeline. Tako će veći broj poljoprivrednika dobiti zemlju i nastaviti se baviti poljoprivredom. Ne tražimo ništa što nisu dobili i drugi.

Nama je ova zemlja jedini izvor prihoda. Ako ostanemo bez zemlje postajemo socijalni slučajevi na teret državi.

Evo primjera obitelji Veraja: 18 članova obitelji živi od poljoprivrede, podigli su vinograd, bespravno, priznaju, ali zato jer nisu mogli dobiti zemljište, ali ne bježe od plaćanja svojih obaveza, kao i svi drugi hrvatski poljoprivrednici. Sada su ti vinogradi dodijeljeni nekom drugom. Od čega će oni živjet, ne možemo svi tražiti radne dozvole u Njemačkoj.

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije