Ostanimo u kontaktu

PROJEKT VRIJEDAN DESET MILIJUNA KUNA

Zamjenica župana Žaklina Marević i pročelnik Klaić na potpisivanju ugovora o rekonstrukciji lukobrana Puntin

Objavljeno prije

Zamjenica župana Žaklina Marević i pročelnik UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić nazočili su u ponedjeljak u Korčuli potpisivanju Ugovora o izvođenju radova na “Rekonstrukciji lukobrana Puntin – luka Korčula” vrijednosti 10,5 milijuna kuna. Ugovor je potpisao ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić i predstavnik izvođača radova tvrtke Pomgrad Inženjering d.o.o.

Potpisivanju ugovora je nazočio i gradonačelnik Korčule Andrija Fabris te drugi predstavnici otočkih općina.

Nakon što je Županijska lučka uprava Korčula izradila svu potrebnu projektno tehničku dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu za projekt rekonstrukcije lukobrana Puntin uslijedio je proces izrade natječajne dokumentacije te procedura odabira izvođača radova.

”Biti ovdje s vama danas kada se označava kraj takoreći papirnate faze projekta i početak izvedbenog dijela neizmjerno me veseli. Rekonstrukcija lukobrana Puntin vrijedna 10.5 milijuna kuna samo je još jedan u nizu pokazatelja da se upornim i kontinuiranim promišljanjima i ulaganjima mogu stvoriti bolji preduvjeti za život na našim otocima. Financijska vrijednost projekta, iako značajna, ne oslikava dovoljno vjerno,njegovu životnu vrijednost koju je na kraju krajeva prepoznala i EU koja ga sufinancira u maksimalnom iznosu. Povezivanje otoka s kopnom nema alternativu i naš je imperativ”, rekla je zamjenica Marević te se osvrnula na druge vrijedne projekte čija se realizacija uskoro očekuje.

”Moram ovom prilikom istaknuti i 360 milijuna kuna vrijedne projekte izgradnje „Nove luke Korčula – luka Polačište“, i rekonstrukcije pristupne ceste od naselja Račišće do Grada Korčule za koje su u srpnju potpisani ugovori upravo u Korčuli. Početak tih radova očekujemo početkom sljedeće godine. Također tu je i nova luka Perna u Orebiću i projekt obilaznice Orebića za koje se priprema dokumentacija, a oba se itekako održavaju na kvalitetu života otočana”, istaknula je ona

”Tu je i projekt izgradnje školjere u luci Prigradica u vrijednosti 7,5 milijuna kuna koji je u tijeku, te već završeni projekti izgradnje školjere u Orebiću vrijedne 3 milijuna kuna, kao i proširenja luke Dominče u Korčulu u iznosu od 11 milijuna. Sve to su projekti koje je pripremila Dubrovačko-neretvanska županija putem svojih Županijskih lučkih uprava, a do sada su svi prijavljeni na EU fondove i odobreni.  U ovom izazovnom vremenu krize uzrokovane koronavirusom, taj marljivi rad koji prethodi jednom događanju kao što je današnje garancija je da će sredstva biti osigurana bez obzira na sve”, napomenula je zamjenica.

”Povrh svega toga podsjetit ću i kako je Vlada donijela odluku o skorom uvođenju svakodnevne katamaranske linije između Lastova i Dubrovnika upravo preko Korčule što će na još jedan način olakšati život otočana i osigurati bolju povezanost. Čestitam još jednom svima vama, osobito ravnatelju Tvrdeiću, bivšem ravnatelju Lelekoviću, izvođaču radova -sa zeljom da i ovi radovi budu završeni i prije krajnjeg roka. Dopustite mi da se ovom prilikom zahvalim zamjeniku župana Jošku Cebalu koji se zalagao za realizaciju svih ovih projekata i svim našim djelatnicima lučkih uprava”, istaknula je ona.

Projekt “Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula” uključuje poboljšanje temeljnog tla, ojačanje i povezivanje konstrukcije lukobrana, uklanjanje neadekvatne školjere, ugrađivanje nove višeslojne školjere te uključuje radove na građevini kojima će se lukobran trajno zaštititi od oštećenja i deformacija što će omogućiti sigurno prometovanje i pristajanje brodova na području zapadne obale luke Korčula te redovito povezivanje luke Korčula s obližnjim otocima i kopnom. Ukupna vrijednost projekta “Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula” iznosi 10.519.750,00 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda 85% što iznosi 8.941.787,50 kuna. Ostatak od 15% je financiran iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije