Ostanimo u kontaktu

DETALJI NOVOG REŽIMA NA GRANICI

Za ulazak u Hrvatsku iz BiH i Crne Gore treba imati negativan PCR test, osim određene skupine građana

Objavljeno prije

Na graničnim prijelazima danas od ponoći mijenja se granični režim ulaska u Republiku Hrvatsku. Odluku o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko hrvatskih graničnih prijelaza donio je Stožer civilne zaštite i ona će se primjenjivati zaključno do 15. prosinca.

Za ulazak u Hrvatsku iz trećih zemalja potreban je negativan PCR test na korona virus i obvezna je mjera samoizolacije. To se odnosi na sve koji dolaze u Hrvatsku, državljane RH, dvojne državljane kao i državljane trećih zemalja. Odlukom su predviđeni izuzeci poput prekograničnih radnika, zdravstvenih djelatnika, diplomata, svih onih koji putuju radi školovanja, ali i oni imaju određena ograničenja vezanih uz boravak na teritoriju naše države, kojih se moraju pridržavati.

Tako prekogranični radnici s obje strane granice mogu boraviti najviše dvanaest sati na teritoriju Hrvatske. Primjerice, radnici koji rade u Luci Ploče, a žive u Čapljini ili Ljubuškom ne mogu raditi dvanaestosatne smjene jer u tom roku moraju napustiti hrvatski teritorij.

Ukoliko hrvatski državljanin želi otići u Bosnu i Hercegovinu ili Crnu Goru iz nekih poslovnih ili obiteljskih razloga, u Hrvatskoj mora obaviti testiranje i tek tada s negativnim PCR testom ulazi u treću zemlju. Nakon što obavi svoj posao dužan se vratiti u roku od 48 sati nazad u Hrvatsku i u tom slučaju mu se priznaje negativan PCR test. Ukoliko netko želi ostati duže vrijeme izvan naših granica mora se testirati u dotičnoj državi i sa tim testom ući u Hrvatsku.

Državljani trećih zemlja zbog osobnih ili poslovnih razloga mogu ući u Hrvatsku isključivo uz negativan PCR test ili se po dolasku moraju testirati te im se određuje obvezna samoizolacija do negativnog PCR testa.

Dakle, nove restriktivne mjere koju su stupile na snagu dodatno će otežati putovanja preko granice, stoga se preporučuje da se na put ne ide ukoliko to zaista nije prijeko potrebno, piše Slobodna Dalmacija.

TKO ĆE DOBITI DRŽAVNE PARCELE

Poljoprivrednici strahuju, što će biti s državnim parcelama u dolini Neretve

Objavljeno prije

Autor

Zakoni o državnom poljoprivrednom zemljištu mijenjali su se nekoliko puta, a najnoviji prijedlozi izmjena i dopuna Zakona čekaju saborsku raspravu ili proceduru.

Nakon objavljenih prijedloga u dolini Neretve postojala je bojazan da će jedinice lokalne samouprave dobiti neograničene mogućnosti odlučivanja te da će pojedinci ili tvrtke dobivati i do 100 hektara državnoga zemljišta, što ne bi bilo prihvatljivo svima koji žele obrađivati zemlju i proizvoditi.

Poznato je da su neke udruge i pojedinci prilikom svake izmjene i dopune Zakona imale primjedbi, a često su se javljale i informacije o nezakonitostima u raspodjeli državnoga zemljišta.

Iako najnovije izmjene i dopune Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu još nisu prošle saborsku proceduru, a održana je javna rasprava, Grad Opuzen je prije nekoliko dana objavio natječaj za zakup parcela s naznakom da prednost imaju dosadašnji korisnici i domicilno stanovništvo, a posebice mlađi poljoprivrednici. Radilo se o 770 hektara zemljišta i zakupu na 25 godina s mogućnostima produljenja, s maksimalnom površinom od 3 hektara.

Dodatnih nekoliko desetaka hektara planirano za povrat davalo bi se u zakup na kraće razdoblje.

I onda, kao grom iz vedra neba, poništen je natječaj s obrazloženjem da nije moguća komunikacija sa svim zainteresiranima zakupiteljima te da su ustanovljene nove čestice zemljišta koje nisu navedene u natječaju.

Inače, Opuzen je bila prva jedinica lokalne samouprave u dolini Neretve koja je raspisala takav natječaj.

Zbog toga se postavlja pitanje zašto stručne službe ili tko već, nisu na vrijeme popisali sve čestice kojima država (Grad) raspolaže pa onda objavili natječaj, a i zbog čega je uopće natječaj raspisan kad u Saboru još nije donesena odgovarajuća odluka.

Prema medijskim osvrtima i mišljenjima poljoprivrednika natječaj je poništen zbog stoga što većina dosadašnjih zakupoprimaca ne bi prošla na novom natječaju, a izgubili bi posjede koje su koristili.

Oni koji desetljeće ili dva posjeduju određene površine i koji su zasadili mandarine i brali ih, ali i podmirivali svoje obveze, pitaju se zašto njih ne štite zakonski propisi i zbog čega ne mogu ostvarivati dodatne prihode. Nisu za to da mlađi dobiju parcele, a da ih oni sa 60 ili 70 godina života moraju napustiti.

Zalažu se i za prijenos prava posjedovanja određenih površina sa starijih osoba na njihov prvi nasljedni red prilikom natječaja za zakup, te za neka druga prava.

Uglavnom, svi traže razumijevanje i odgovarajuće odluke države, kako bi se izbjegli mogući sudski procesi, pa i pred europskim sudištima.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije